Hrvatska je spremna podržati dio novih izvora prihoda europskog proračuna, među kojima prihod od CBAM-a, ali se protivi prijedlogu povezanom s trošarinama na duhanske proizvode, izjavila je državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić.

naknada za stanovanje

Vlasnicima stanova i kuća država plaća do 477,80 eura mjesečno: Mjera je produljena do 2028.

Metelko-Zgombić sudjelovala je na sastanku Vijeća za opće poslove, na kojem je jedna od glavnih tema bio sljedeći sedmogodišnji proračun Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Vijeće je o novom višegodišnjem financijskom okviru održalo političku raspravu.

Europska komisija predložila je pet novih vlastitih izvora prihoda kojima bi se, među ostalim, smanjio pritisak na izravne doprinose država članica. Riječ je o prihodima povezanima sa sustavom trgovanja emisijama ETS, mehanizmom CBAM, neprikupljenim e-otpadom, trošarinama na duhanske proizvode te novim doprinosom velikih kompanija. Komisija procjenjuje da bi paket mogao donositi oko 58,5 milijardi eura godišnje.

„Mi smo rekli da nam porez koji bi obuhvaćao duhanske proizvode ni na koji način ne odgovara, kao ni prijedlog Komisije da se dio prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica (ETS) preusmjeri izravno u proračun“, rekla je Metelko-Zgombić.

Istaknula je da novi europski prihodi ne bi smjeli nerazmjerno više opteretiti slabije razvijene države.

U Hrvatskoj je udio pušača relativno visok u usporedbi s nekim drugim članicama EU-a. Komisija je uz novi proračunski izvor predložila i izmjenu Direktive o oporezivanju duhana, koja predviđa povećanje minimalnih trošarina i proširenje sustava na nove proizvode poput grijanog duhana, e-cigareta i nikotinskih vrećica. Nova pravila trebala bi se primjenjivati od 2028., uz prijelazna razdoblja za dio proizvoda.

„Potrošači bi tako kupovali nešto skuplji proizvod i na taj bi način doprinosili europskom proračunu. To nama, ali i nekim drugim državama s velikim udjelom pušača, ne bi odgovaralo jer bi to u konačnici značilo da bi Hrvatska kroz taj porez doprinosila više od nekih država u kojima se manje koriste duhanski proizvodi“, rekla je državna tajnica.

Metelko-Zgombić rekla je da bi Hrvatskoj bio prihvatljiv vlastiti izvor povezan s Mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM). Riječ je o sustavu prema kojem se na uvoz određene robe s visokim ugljičnim otiskom u EU primjenjuje cijena ugljika kako bi se smanjila razlika između uvezene robe i proizvodnje unutar Unije, gdje proizvođači podliježu europskim pravilima o emisijama.

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca

Edukacijski program

Mali poduzetnici, radite sve sami? Ove 32 stipendije mogu preokrenuti vaše poslovanje

Komisija predlaže da se iz CBAM-a u europski proračun u prosjeku slijeva oko 1,4 milijarde eura godišnje. Od ETS-a očekuje oko 9,6 milijardi, od vlastitog izvora vezanog uz neprikupljeni e-otpad oko 15 milijardi, a od izvora temeljenog na trošarinama na duhan oko 11,2 milijarde eura godišnje.

Hrvatska je otvorena i prema vlastitom izvoru vezanom uz neprikupljeni električni i elektronički otpad.

„Međutim, Hrvatska doista u načelu smatra da su nacionalni doprinosi na temelju BDP-a najpošteniji i najkorektniji za punjenje europskog proračuna“, rekla je Metelko-Zgombić.

Članice EU-a tradicionalno imaju vrlo različite pozicije u pregovorima o proračunu. Neto uplatiteljice traže ograničavanje zajedničke potrošnje, dok zemlje koje iz proračuna dobivaju više nego što u njega uplaćuju nastoje očuvati sredstva za koheziju i poljoprivredu.

Njemačka, Danska, Finska, Nizozemska i Austrija zatražile su znatno manji proračun od Komisijina prijedloga vrijednog oko dva bilijuna eura, uz veći naglasak na obranu, sigurnost, konkurentnost, inovacije i migracije. Takav pristup povećava pritisak na tradicionalne politike poput kohezije i poljoprivrede.

Novi vlastiti prihodi zato se razmatraju i kao način da se ublaži sukob između većih potreba europskog proračuna i ograničenog prostora država članica za povećavanje nacionalnih uplata.

Hrvatska osudila veličanje Ratka Mladića

Na sastanku Vijeća za opće poslove raspravljalo se i o stanju vladavine prava u četiri države kandidatkinje – Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

„Mi smo iskoristili tu raspravu da istaknemo da je neprihvatljivo glorificiranje osuđenog ratnog zločinca, koje vidimo u nekoliko zemalja zapadnog Balkana“, rekla je Metelko-Zgombić, referirajući se i na nedavni pogreb Ratka Mladića u Beogradu.

Mladić, koji je služio doživotnu zatvorsku kaznu za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, pokopan je 7. rujna u Beogradu uz vojne počasti i nazočnost predstavnika srbijanskih vlasti.

Metelko-Zgombić rekla je da Hrvatska podupire Crnu Goru na putu prema članstvu u EU-u, ali da od Podgorice očekuje dodatne napore u pitanjima koja Zagreb povezuje s pojedinim pregovaračkim poglavljima.

Irsko predsjedništvo planiralo je na marginama sastanka održati međuvladinu konferenciju na kojoj bi Crna Gora zatvorila još dva poglavlja, ali za to nije postignuta suglasnost svih članica. Hrvatska nije bila među državama koje su imale zadrške prema zatvaranju ta dva poglavlja, ali zadržava rezerve prema poglavljima 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku, te 14, koje obuhvaća prometnu politiku.

„Ono što Hrvatska zaista očekuje od Crne Gore jest da ona napravi dodatan napor u onim poglavljima i vezano za ona otvorena pitanja koja možemo i koja jesu dio pojedinog pregovaračkog poglavlja“, rekla je Metelko-Zgombić.

Među pitanjima koja Hrvatska ističe su povrat školskog broda Jadran, obeštećenje bivših logoraša, pronalazak nestalih osoba i procesuiranje ratnih zločina, rješavanje pitanja granice na moru, očuvanje spomen-ploče na mjestu bivšeg logora Morinj te položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

Zagreb među otvorenim pitanjima navodi i promjenu imena bazena u Kotoru, imovinskopravne zahtjeve hrvatskih obitelji te druga pitanja koja želi riješiti u okviru crnogorskog pristupnog procesa.