Ideja o stvaranju velike paneuropske burze ponovno je oživjela. Izvršni direktor Euronexta Stéphane Boujnah izjavio je da bi povezivanje burzovnih poslova Euronexta i Deutsche Börsea imalo smisla te moglo stvoriti tržišnu infrastrukturu “planetarnih razmjera”.
Nije isključio ni potpuno spajanje, premda pregovori nisu u tijeku, a transakcija bi morala prevladati velike regulatorne prepreke.
Politički povoljan trenutak
Tržište je ideju u prvi mah dočekalo pozitivno, uz kratkotrajan skok dionica obiju kompanija, no zasad nema konkretnih pregovora. Boujnah bi u svibnju 2027. trebao otići s čela Euronexta, a njegov nasljednik još nije izabran pa nije izvjesno hoće li novo vodstvo poduprijeti isti smjer.
”Teško je predvidjeti kakav bi bio stvarni učinak takve konsolidacije na manja tržišta. Hoće li ona donijeti veću vidljivost i likvidnost ili dodatno koncentrirati trgovanje i nova uvrštenja na najveća europska tržišta, ovisit će prije svega o modelu konsolidacije i pozicioniranju manjih tržišta”, rekla nam je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Dodaje da bi ona manjim tržištima mogla donijeti pristup široj tehnološkoj infrastrukturi i većoj bazi ulagatelja.
Boujnahova ideja pojavila se u politički povoljnom trenutku. Europska komisija pokušava ubrzati integraciju tržišta kapitala, a njemački kancelar Friedrich Merz još je u listopadu 2025. pozvao na stvaranje jedinstvene europske burze kako uspješne europske kompanije ne bi morale kapital tražiti u New Yorku. Komisija je u prosincu prošle godine predstavila paket za integraciju financijskih tržišta i nadzora, a trenutačno dovršava nove smjernice za ocjenu koncentracija koje bi trebale snažnije obuhvatiti njihove učinke na inovacije, ulaganja i globalnu konkurentnost europskih kompanija.
Cilj paketa nije stvaranje jedne europske burze ni ukidanje nacionalnih tržišta, nego povezivanje trgovanja, kliringa, namire, investicijskih fondova i nadzora u funkcionalno jedinstvenije tržište. Njegov je politički najosjetljiviji dio jačanje ovlasti ESMA-e nad najvećim prekograničnim institucijama. Komisija želi da najveće prekogranične tržišne institucije budu nadzirane na europskoj razini, umjesto kroz niz nacionalnih regulatora. Zagovornici tvrde da se jedinstveno tržište ne može graditi uz 27 različitih tumačenja zajedničkih pravila, dok protivnici strahuju od gubitka nacionalnog utjecaja i centralizacije nadzora u Parizu, gdje ESMA ima sjedište.
”Za Zagrebačku burzu i domaće izdavatelje ključan nije institucionalni oblik konsolidacije, nego uklanjanje prepreka prekograničnom ulaganju. To uključuje dostupnije i usporedivije tržišne podatke, učinkoviti prijeboj i namiru, jednostavniji pristup prekograničnim investicijskim uslugama te što je više moguće uklanjanje regulatornih i operativnih prepreka”, kaže Gažić. No, infrastruktura je samo dio slagalice.
“Hrvatskim kompanijama trebaju i veća vidljivost, kvalitetno analitičko praćenje, redoviti kontakti s analitičarima i investitorima te dovoljna veličina i likvidnost izdanja”, ističe. Euronext već pokazuje kako može izgledati konsolidacija bez ukidanja nacionalnih burzi. Upravlja tržištima u Amsterdamu, Bruxellesu, Dublinu, Lisabonu, Milanu, Oslu, Parizu i Ateni, koja su zadržala lokalna imena i veze s domaćim kompanijama, ali koriste zajedničku tehnologiju i povezanu infrastrukturu. Grupa obuhvaća i kliring, namiru, tržišne podatke i trgovanje energijom.
Deutsche Börse upravlja Frankfurtskom burzom, Eurexom, jednim od najvećih svjetskih tržišta izvedenica, te posttrgovinskom infrastrukturom Clearstream. Povezivanje s Euronextom zato ne bi značilo samo spajanje burzi dionica, nego objedinjavanje velikog dijela europskog tržišnog lanca – od uvrštenja i trgovanja do kliringa, pohrane vrijednosnih papira, podataka i derivata – na području triju najvećih gospodarstava EU-a, Njemačke, Francuske i Italije.
Komisija paralelno gradi i zajedničku podatkovnu infrastrukturu. Europski “consolidated tape” trebao bi objediniti podatke o cijenama i transakcijama s burzi i alternativnih platformi, a European Single Access Point financijske i druge javne podatke o europskim kompanijama učiniti dostupnijima prekograničnim ulagačima.
”Samostalnost i povezivanje nisu međusobno isključivi modeli. Za manje tržište poput hrvatskog najvažnije je zadržati sposobnost razvoja i biti otvoren prema strateškim konceptima koji mogu donijeti konkretnu korist – od zajedničke tehnologije i infrastrukture do pristupa većoj distribucijskoj mreži i suradnje u području podataka – bez gubitka nacionalnog identiteta”, kaže Gažić. Kao konkretan primjer širenja baze sudionika i približavanja domaćeg tržišta međunarodnim ulagateljima navodi slovensku Iliriku, prvog stranog udaljenog člana Zagrebačke burze.
Od listopada 2027. EU bi trebala prijeći i na namiru vrijednosnih papira u jednom radnom danu, umjesto u sadašnja dva dana. Europski središnji depozitoriji svakoga dana namiruju više od četiri bilijuna eura vrijednosnih papira. Brža namira trebala bi smanjiti rizik druge ugovorne strane, potrebe za kolateralom i troškove neusklađenosti sa SAD-om te potaknuti automatizaciju posttrgovinskih procesa.
Izazovi i rizici
Ipak, jedna velika burzovna grupa ne bi sama riješila europski problem. Ostale bi razlike u oporezivanju, stečajnom pravu, korporativnom upravljanju, mirovinskim sustavima i zaštiti dioničara. Europa bi i dalje morala povećati broj kompanija spremnih za izlazak na burzu te razviti veće fondove rizičnog i razvojnog kapitala koji mogu pratiti inovativne kompanije od osnivanja do globalnog širenja.
Postoji i suprotan rizik: konsolidacija može smanjiti troškove, ali velikom operatoru istodobno dati veću tržišnu moć. EK je upravo zbog straha od prevelike koncentracije na tržištu derivata 2012. blokirala spajanje Deutsche Börsea i tadašnjeg NYSE Euronexta, vrijedno 17 milijardi dolara. Pet godina poslije zaustavila je i 30 milijardi dolara vrijedno spajanje Deutsche Börsea i London Stock Exchange Groupa.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu