Češka vlada prihvatila je prijedlog proračuna za 2027. koji predviđa drugi najveći proračunski deficit u povijesti Češke od 389 milijardi kruna (18,71 milijardu dolara), 79 milijardi kruna više nego je planirano za 2026. godini.

USKLAĐIVANJE

Donesena nova odluka o povećanju mirovina u Hrvatskoj, evo kolike su cifre

Ministrica financija Alena Schillerova izjavila je u ponedjeljak da vlada povećava osnovna izdvajanja za obranu na 191 milijardu kruna, čime će se prvi put nakon mnogo godina dostići NATO-ov prag od 2,0 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Dodala je i da se povećavaju ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu, zdravstvo i plaće u javnom sektoru.

Deficit javnog sektora, po riječima ministrice, iduće godine iznosit će 2,8 posto BDP-a, nakon prognoziranih 2,7 posto za ovu godinu, te 2,1 posto u 2025. godini, prije dolaska na vlast aktualne vlade.

Schillerova je istaknula da će Češka zadržati deficite znatno ispod prosjeka EU-a i ispod razina susjednih srednjoeuropskih zemalja te da će ih početi smanjivati ​​od 2028. godine.

Veći deficit jedino u pandemijskoj 2021.

Riječ je o drugom najvećem proračunskom deficitu u povijesti Češke, nakon rekordnog zabilježenog u pandemijskoj 2021. godini.

Vlada predvođena populističkom strankom ANO premijera Andreja Babiša progurala je ublažavanje zakonskih propisa koji su ograničavali državnu potrošnju, uz obrazloženje da je prethodna vlada ostavila „rupe” u financiranju ključnih politika.

Smanjenje deficita iduće godine gurnulo bi Češku u “zamku nedovršenih građevinskih projekata, nedostupne zdravstvene skrbi i gospodarske stagnacije”, istaknula je Schillerova na konferenciji za novinare.

Bez straha

Zašto pacijenti zbog zubara putuju u Hrvatsku? Ovaj domaći dentalni centar uz terapiju osigurava i smještaj

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

Češka se nalazi na začelju među članicama NATO-a po izdvajanjima za obranu unatoč sve većoj sigurnosnoj prijetnji iz Rusije, pri čemu je Babiševa vlada smanjila osnovna izdvajanja za obranu, koja je za ovu godinu pripremila prethodna vlada, na razinu od tek nešto iznad 1,7 posto BDP-a.

NATO je pozvao članice da do 2035. godine povećaju osnovna izdvajanja za obranu na 3,5 posto BDP-a, a ukupne izdatke povezane s obranom na pet posto BDP-a, pri čemu je nekoliko članica već znatno povećalo potrošnju iznad razine od dva posto BDP-a.

Češko ministarstvo financija prethodno je prognoziralo da će javni dug krajem 2026. godine dosegnuti 45,8 posto BDP-a, što znači da će porasti, ali će se i dalje zadržati znatno ispod prosjeka EU-a.