Na svakih stotinu eura gotovinskih kredita građani godišnje vrate 18 eura starog duga, ali se i iznova zaduže za 28 eura, tako da od početka do kraja godine završe s deset eura pridodanog duga. U kreditima je više stotina tisuća građana, čiji je ukupni dug blizu 29 milijardi eura! Polovicu tog iznosa čine stambeni krediti, a oni rastu još brže od potrošačkih – 15 posto.

Gotovinski kredit mjesečno dobije 20-25 tisuća građana, što znači da se tijekom godine isplati između 240 i 300 tisuća novih kredita. Neki od potrošačkih kredita ima gotovo svaki četvrti punoljetni stanovnik Hrvatske. Jedni uzimaju automobile na kredit, drugi otplaćuju zimovanje, treći pokrivaju uobičajene troškove ili odlazak na more.

U prosjeku dug 9000 eura

Četveročlana je obitelj iz Zagreba među njima. Ljetovanje – jedino tjedno putovanje u godini – stajalo je više nego što su mogli platiti iz redovitih primanja. Rješenje? Gotovinski kredit od dvije tisuće eura.

“Drugačije nije išlo”, kazao je otac koji je potpisao ugovor bez previše razmišljanja. Nije sam jer tisuće obitelji svaki mjesec čini isti korak. Dug je u prosjeku oko devet tisuća eura, a ukupna zaduženost u kreditima za tekuću potrošnju iznosi nešto više od 11 milijardi eura! To su četiri prosječne mjesečne neto plaće svih zaposlenih u zemlji.

Vrijednost uzetih potrošačkih kredita povećala se unazad godinu dana deset posto, a kako raste zaduženost, rastu i problemi s otplatom. Najproblematičnijima su se pokazali upravo potrošački krediti. Svaki dvadeseti dužnik (4,7 posto) kasni više od tri mjeseca s plaćanjem mjesečnih rata, no ima sreće da ga banka još uvijek drži u svom portfelju kao nenaplativ kredit te da ga (još) nije prodala nekoj od agencija za naplatu potraživanja. Agencije su agilnije, a često i neugodnije za dužnika.

Tvrtke koje se bave otkupom dugova blokirale su oko 82 tisuće osoba zbog oko 400 milijuna eura glavnice duga. Samo država ima više ovršenih dužnika među građanima, oko 84 tisuće, i više od jedne milijarde eura nenaplaćene glavnice! Ipak, Fina navodi da ukupan broj blokiranih i ovršenih dužnika pada (194 tisuće) te je najmanji u posljednjih jedanaest godina otkako vode registar s redoslijedom plaćanja. Tijekom svibnja i lipnja u blokadu je dospjelo oko 13 tisuća novih dužnika.

Građani u ovom trenutku bilježe znatna kašnjenja u otplati nešto više od 520 milijuna eura gotovinskih kredita, a taj bi iznos bio i viši da banke dio loših potraživanja ne prodaju. Prodajom lošeg duga smanjuju svoj službeni postotak loših kredita, no taj manevar ne smanjuje stvarni broj građana u problemima. Primjerice, Fina otkriva da su 73 tisuće osoba pod ovrhom zbog duga manjeg od 1327 eura! Većina je ipak, oko 150 tisuća blokiranih, u višegodišnjoj blokadi.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

A tu je i mlada žena koja se, kako sama kaže, “navukla” na kupnju na rate. Odjeća, mobitel, kućanski aparati, sve se može otplatiti na rate. Uza sve to se, nekako, uvijek nađe još jedan popust, još jedna prilika. Na kraju mjeseca, rata je veća od kredita, a ona priznaje da više ne zna točno koliko duguje. Nije osamljena. Sve je više onih koji žive od rate do rate. Mladić iz Zagreba, veliki nogometni fan, nije mogao propustiti Svjetsko prvenstvo u SAD-u. Pet tisuća eura, za let, smještaj i ulaznicu, dignuo je preko noći.

“Bilo je sad ili nikad”, kaže. Danas rata pojede petinu njegove plaće, a on priznaje da nije računao na to koliko će ga taj put zapravo stajati, ne samo u novcu nego i u godinama otplate.

Prema strukturi kreditnog portfelja banaka s kraja prošle godine, u sektoru kućanstava moglo bi biti između 55 tisuća i 60 tisuća aktivnih kreditnih partija u statusu loših, teško naplativih kredita. Uglavnom su to gotovinski krediti. Stambeni dužnici uredniji su u otplati svojih rata jer su stambeni krediti osigurani putem hipoteke, sudužnika i slično, pa je otplata takvog kredita uvijek prioritet. Tomu treba dodati i više desetaka tisuća kredita prodanih agencijama, što daje jasniju sliku zašto središnja banka pooštrava uvjete kreditiranja i sve češće šalje upozorenja da se rizik u financijskom sektoru povećava.

Polovica vezana za nekretnine

Hrvatska naroda banka ograničila je koliko mjesečno građani smiju izdvajati za otplatu duga: kod nestambenih kredita ukupna mjesečna otplata ne smije prelaziti 40 posto njihova dohotka, a kod stambenih 45 posto. Cilj je bio zaustaviti trend u kojem su građani, potaknuti visokom inflacijom, brzim gotovinskim kreditima pokrivali tekuće životne troškove iznad svojih realnih mogućnosti. Pregrijano nekretninsko tržište također izaziva nemir jer je, bilo putem direktnog kreditiranja bilo putem hipoteka, polovica kreditnog portfelja banaka vezana za nekretnine.

Građani godišnje uzmu oko 25 tisuća novih stambenih kredita, a ukupan je broj stambenih kreditnih partija oko 235 tisuća. Ima li se na umu da stambene kredite uglavnom uzimaju mladi, golem je to financijski i psihološki pritisak na dužnike. Prema podacima Hrvatske narodne banke, na kraju svibnja ove godine ukupni krediti kućanstvima iznosili su 28,7 milijardi era. Prosječna je kamatna stopa na stare stambene kredite 3,03 posto, a na novoodobrene nešto niža – 2,91 posto. Kamata na potrošačke kredite je 5,3 posto.

“Dvoznamenkaste godišnje stope rasta kredita traju od početka 2024.”, navode analitičari RBA. Hrvatska kućanstva mjesecima se značajno zadužuju, dio njih već ima teškoća s otplatom, no službeni podaci o lošim kreditima ne pokazuju nužno punu sliku jer banke dio problematičnih potraživanja prodaju.