Prošlo je mjesec dana od kada su na snazi izmjene zakonskih propisa o suzbijanju neprijavljenog rada i, kako se očekivalo, uvođenje novih pravila u sustavu vođenja “crne liste” poslodavaca ostavilo je vidljive promjene. S neslavnog popisa “nestalo” je više od polovice imena tvrtki i obrta koje su državni inspektori “uhvatili” s neprijavljenim radnicima i kaznili pribijanjem njihovih imena na stup srama i automatskom zabranom izdavanja radnih dozvola za zapošljavanje stranih radnika u MUP-u.

Budući da je prijašnja kazna boravka od šest godina na crnoj listi srezana na godinu dana te da je za mnoge poslodavce taj rok istekao, a lista se prakticira od početka prošle godine, masovno i temeljito iščišćavanje i rezanje ove evidencije nije, dakle, iznenađenje.

I poznatija imena

U vrijeme kada se počelo primjenjivati nova pravila, na crnoj listi bilo je oko 720 tvrtki, a trenutačno se na popisu koji na svojim stranicama objavljuje Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, nalazi ukupno 279 poslodavaca. Broj je, dakle, srezan za oko 61 posto, a osim što se najveći dio odnosi na brisanje koje je državna administracija provela automatizmom, zbog činjenice da je od upisa poslodavca prošlo godinu dana, nije beznačajan i broj onih koji su od države sami zatražili svoje ekspresno brisanje iz evidencije.

Tome prethodi formalno podnošenje zahtjeva uz uplatu propisane kazne i podmirenje zaostalih obveza prema radnicima. Prema podacima koje smo dobili u Ministarstvu rada, zaključno s 31. srpnjem, brisano je bilo 58 poslodavaca koji su to zatražili. Onih iz grupacije brisanih automatizmom nakon protoka godinu dana bilo je 388.

O financijskom aspektu ovog “pospremanja” iz samog Ministarstva rada nije moguće dobiti punu sliku jer, kako nam je istaknuto u odgovoru, “Ministarstvo ne vodi zasebnu evidenciju o visini uplaćenih kazni, već provjerava je li poslodavac koji je zatražio brisanje iz evidencije izvršio mjere izrečene rješenjem nadležnog inspektora na temelju članka 7. zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada i članka 240. zakona o strancima, odnosno je li uplatio iznose novčanih sankcija”.

Iz javno dostupnih podataka na neslavnom popisu nije vidljivo ni o kolikom broju radnika se radi – tj. koliki je broj neprijavljenih radnika zatečen kod pojedinog poslodavca, što je i generalno jedna od zamjerki u primjeni ovog sustava borbe protiv rada na crno – no, ne računajući druge obveze koje treba pokriti, sama kazna koju poslodavac zainteresiran za ekspresno povlačenje s crne liste uplaćuje državi iznosi 2650 eura po zaposlenome.

Međutim, kada ga inspektori zateknu drugi put, kazna će biti viša, po 6630 eura, a kako se čini, priliku za njezinu isplatu već ima jedan kandidat. U Ministarstvu rada, naime, potvrdili su nam da na crnoj listi već imaju i jednog “povratnika”, poslodavca kod kojega su državni inspektori zatekli neprijavljene radnike i nakon što je po službenoj dužnosti bio brisan s liste.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

Najveći broj brisanih poslodavaca, kažu u Ministarstvu rada, dolazi iz djelatnosti graditeljstva i ugostiteljstva, što je i odraz strukture djelatnosti u kojima se i najčešće otkrivaju ovakvi slučajevi. Zbog sezonalnosti tih poslova logično je i da najveći interes za brisanjem vlada upravo među tim poslodavcima.

No, dosadašnja praksa potvrdila je kako propusta i neprijavljivanja radnika nije manjkalo ni u drugim djelatnostima, čak među poslodavcima u nevladinu sektoru i među agencijama za posredovanje u zapošljavanju. Uglavnom je riječ o malim i mikro poslodavcima, jdoo-ima i doo-ima, ali se na listi u proteklih godinu i pol, koliko je ta mjera bila u primjeni, pronašlo i manji broj dioničkih društava, pa i ponešto poznatijih kompanijskih imena.

Među takvima su našički proizvođač građevinskog materijala Nexe, crikvenički hotelijer Jadran te vodički Imperial, CIOS-ova tvrtka za gospodarenje otpadom u Kukuljanovu Metis ili Terme Tuhelj. Status su dosad, u pravilu, nerado komentirali, objašnjavajući kako osporavaju upis na popis Ministarstva, no sada im više imena na popisu nema, a od poznatijih se zadržao manji broj, primjerice, Beton Lučko, zagrebački proizvođač betonske konstrukcije s tradicijom duljom od 30 godina, koji je jedan od većih proizvođača za domaće građevinsko tržište.

Podvlačenje crte

Mnogi od poduzetnika koji su završili na crnoj listi nestali su i prije ove masovne čistke jer su i same tvrtke i obrti prestali s radom i brisani su iz sudskog registra, no poanta ovog velikog ljetnog vala čišćenja i ažuriranja crne liste bila je podvlačenje konačne crte. Nju su na određeni način prizivali i poslodavci, lobirajući preko Hrvatske udruge poslodavaca za labavljenje sustava kažnjavanja neprijavljivanja kada se propust dogodio kao propust zbog složenosti poslovanja ili veličine sustava, da im se pruži prilika da pokažu da nisu loš poslodavac i nelojalna konkurencija drugim poduzetnicima.

No, nakon što prođu godišnji odmori i intenzivni sezonski radovi, jesen će pokazati koliko je “pokajnika” nastavilo dalje ozbiljno, rasterećeno javnog pritiska i administrativnih blokada koje je sa sobom nosila crna lista, te koliko će ih se ponovno vratiti na listu. Iz Ministarstva rada već su dali procjene kako ne očekuju ponavljanje rekordnog broja od više od 700 neprijavljivača svojih radnika, već zbog same činjenice da zadržavanje na njoj neće trajati šest godina, nego godinu dana. No, dano je i do znanja onima kojima je pružena prilika za brzo brisanje da će biti pod dodatnim nadzorom i nakon što odu s crne liste.