Hrvatska poštanska banka potkraj prošlog tjedna pohvalila se sklapanjem pojedinačno najvećeg kreditnog posla u korporativnoj povijesti: ugovora s Hrvatskim autocestama o dugoročnom zaduženju iznosa 2,13 milijardi eura.

Time ta većinski državna banka, peta po veličini na hrvatskom bankarskom tržištu, sama preuzima refinanciranje postojećeg dugoročnog klupskog kredita HAC-a iz 2023., a usto osigurava i dodatna sredstva za financiranje nastavka izgradnje hrvatske autocestovne mreže.

Kvantni skok

Preduvjet za toliku transakciju bilo je od Vlade odobreno 100-postotno državno jamstvo. Bez njega ona ne bi bila moguća s obzirom na regulatorni okvir, ponajprije po pitanju tzv. velike (maksimalne) izloženosti i kapitalnih zahtjeva.

U svakom slučaju, i u bankarskim redovima mnogi su ostali iznenađeni kad je na sjednici Vlade rečeno kako će cjelokupni kredit “iznijeti” HPB. U tom pogledu ništa ne mijenja činjenica da je njegova realizacija ugovorena u dvije tranše. Prva se odnosi na 1,53 milijarde eura na ime refinanciranja, a druga tranša teži 600 milijuna i u obrocima će se koristiti za financiranje novih kapitalnih ulaganja, uključujući izgradnju dionica autocesta A1 i A7.

Zajam koji se refinancira novim kreditom bio je ugovoren uz 6-mjesečni euribor plus fiksnu maržu od 1,475 posto, a u novom aranžmanu kamatna stopa je definirana kao euribor plus 0,53 posto. Uz gotovo cijeli postotni bod nižu maržu, trenutačna razina euribora (oko 2,70%) danas implicira kamatu nešto veću od 3,2 posto. Tako u Vladi ukupnu uštedu procjenjuju na 214 milijuna eura.

Marko Badurina, predsjednik Uprave HPB-a, kaže pak da ovim ugovorom banka potvrđuje ulogu pouzdanog financijskog partnera RH u financiranju strateške infrastrukture, a povoljnije uvjete refinanciranja pripisuje njezinim snažnim pozicijama.

O tzv. transformativnom ili “prekretnom” karakteru tog kreditnog posla za banku dovoljno je reći da je ukupna aktiva HPB-a sredinom ove godine iznosila 8,56 milijardi eura (445 milijuna manje nego krajem 2025.), pri čemu su ukupni krediti i predujmovi iznosili – 3,82 milijarde eura.

Dobro koordiniran i pripreman plan

I bančino nedavno izdanje 150 milijuna eura obveznica očito je bilo dio koordiniranih priprema ‘državnog trokuta’.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

Dakle, ukupna vrijednost novog posla s HAC-om čini više od 55 posto (do)sadašnjeg kreditnog portfelja, a samo predstojeća prva tranša povećat će ga za čak 40-ak posto. Posljedično će snažno porasti i pokazatelji poput omjera kredita i depozita koji je u Poštanskoj banci niži od sektorskog prosjeka, a sredinom ove godine bio je nešto ispod 55 posto, čak i nakon što su u prvom polugodištu usporedno s tri postotnim smanjenjem stanja depozita krediti zabilježili toliki postotni rast.

U strukturi imovine HPB-a, inače, razmjerno su veliki iznosi sredstava na poziciji novca i novčanih ekvivalenata. Na toj stavci banka je sredinom godine imala više od 2,1 milijardu eura, što se predominantno odnosi na depozite u središnjoj banci. Usto, u odnosu na ostale velike banke relativno veći dio aktive ima u (državnim) vrijednosnim papirima; na polugodištu nešto manje od 2,1 milijardu eura.

Državni trio na dobitku

Pita li se bankare, većina će ih neslužbeno reći kako su Vlada (Ministarstvo financija), HAC i HPB nedvojbeno napravili dobro iskoordiniran posao, a sada je jasno da je i bančino nedavno izdanje 150 milijuna eura obveznica bilo dio tih pripremnih aktivnosti (zbog pitanja regulatornog kapitala).

Cijeli taj “državni trio” je na dobitku, kažu. HAC dobiva povoljnije financiranje, a kako on ima status izvanproračunskog korisnika, svako poboljšanje njegova financijskog rezultata pozitivno utječe i na deficit opće države (trenutačno je to oko 150 milijuna eura godišnjeg viška).

Za HPB pak toliki kredit uz državno jamstvo znači plasiranje velikog iznosa sredstava u niskorizičan projekt koji ipak nosi veću kamatu od one koja se ostvaruje na depozite u središnjoj banci, ali i na ročnošću i rizičnošću usporedive (državne) obveznice. Malo manje sretne zacijelo su banke s najvećim udjelima u klupskom kreditu koji se refinancira jer dobrih projekata baš nema napretek.