Nautička sezona u hrvatskim marinama s većim udjelom stalnih vezova zasad je stabilna, dok je čarter izložen kasnijim rezervacijama i snažnoj konkurenciji drugih mediteranskih destinacija. Nedostatak iskusnog osoblja i dalje je jedan od glavnih izazova sektora, rekla je za Hinu predsjednica Udruženja nautičkog turizma HGK Bernarda Renata Marević.

Podaci iz sustava eCrew, koji evidentira prijave i odjave turista u nautičkom segmentu, pokazuju da je do kraja lipnja stiglo 194,5 tisuća čarter-gostiju, koji su ostvarili nešto više od 1,1 milijun noćenja.

To je tri posto manje gostiju i jedan posto manje noćenja nego u istom razdoblju prošle godine, dok je broj najmova plovila također smanjen oko tri posto, iznijela je Marević.

Objasnila je da se podaci iz sustava eCrew odnose isključivo na goste koji borave na plovilima u čarteru, a ne na sve nautičare koji dolaze, borave i plove hrvatskim Jadranom.

„Time nisu obuhvaćeni brojni strani nautičari koji dolaze vlastitim plovilima, kao ni domaći koji imaju plovila na vezovima u marinama i lukama te redovito plove“, napomenula je Marević.

Zbog toga se podaci eCrew-a ne mogu tumačiti kao pokazatelj ukupnog broja nautičara ili ukupnog nautičkog prometa u Hrvatskoj.

Čarter pod većim tržišnim pritiskom

Pad u segmentu čartera Marević ne smatra dramatičnim, nego blagim odstupanjem u odnosu na prošlu godinu.

Kako je glavna turistička sezona još u tijeku i tek slijedi njezin najintenzivniji dio, konačni rezultati moći će se procijeniti tek nakon završetka sezone.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Iskustva članica Udruženja potvrđuju da je čarter izložen većim tržišnim pritiscima, pri čemu je segment standardnih jedrilica i brodica posebno zahtjevan zbog vrlo velike ponude.

Gosti hrvatsku ponudu lako uspoređuju s onom u Grčkoj, Turskoj i drugim mediteranskim destinacijama, što pojačava pritisak na cijene i potiče kasnije rezervacije.

U hrvatskom čarteru i dalje su najbrojniji turisti iz Njemačke, Austrije, Hrvatske, Slovenije, SAD-a, Češke, Poljske i Ujedinjene Kraljevine.

Marević je posebno istaknula važnost američkog tržišta, osobito za jahte i plovila više kategorije, koje je u prvoj polovici ove godine zabilježilo rast potražnje.

Tradicionalni gosti iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Italije često odmaraju na vlastitim plovilima koja drže na vezovima u hrvatskim marinama zbog blizine i dobre cestovne dostupnosti, ali su i dalje snažno zastupljeni i u čarteru.

Sezona se znatno razlikuje po regijama

„Sjeverni Jadran više se oslanja na nautičare koji dolaze vlastitim plovilima, kao i na stalne vezove te tržišta dostupna automobilom. Srednja Dalmacija ima najveću koncentraciju čarter-flote, a zbog toga i najizraženiju konkurenciju uz snažniji pritisak na cijene“, rekla je Marević.

Dubrovačko područje bilježi veći udio nautičara s udaljenijih tržišta i korisnika plovila više kategorije, ali je istodobno osjetljivije na zračnu dostupnost i ukupne troškove putovanja.

Podaci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o prijavama dolazaka i produljenjima boravka stranih jahti i brodica pokazuju ukupni rast od oko jedan posto u odnosu na 2025. godinu.

Pritom je zabilježen manji broj prvih prijava, ali veći broj produljenja boravka.

Regionalni rezultati znatno se razlikuju. Rast prvih prijava ostvaren je na područjima Rijeke, Splita i Senja, dok je na područjima Pule, Šibenika i Dubrovnika njihov broj smanjen.

Ostvarene cijene često su niže od redovnih

Redovne cijene u nautici uglavnom su na razini prošlogodišnjih ili umjereno više zbog rasta troškova poslovanja, ali su stvarno ostvarene cijene često niže zbog popusta i last minute ponuda, istaknula je Marević.

U čarteru se najviše traže jedrilice i katamarani za tjedni najam, dok u premium segmentu raste interes za katamarane, motorne jahte i plovila s posadom.

Klasični bareboat segment, odnosno najam plovila bez profesionalnog skipera i posade, cjenovno je najosjetljiviji.

„Nautičari su važni potrošači i raspolažu većim budžetom, ali vrlo pažljivo uspoređuju ukupan trošak odmora, uključujući najam, vezove, gorivo, restorane i dodatne usluge“, rekla je Marević.

I kod njih je vidljiv trend racionalnijeg ponašanja. Sve češće uspoređuju cijene, kombiniraju boravak u marinama sa sidrenjem te pažljivije biraju dodatne usluge.

S druge strane, gosti više platežne moći i dalje su spremni platiti kvalitetu, privatnost, sigurnost, vrhunsku gastronomiju i personalizirano iskustvo.

Marević smatra da Hrvatska, iako i dalje ima snažnu poziciju na europskom i svjetskom nautičkom tržištu, konkurentnost više ne može graditi samo na cijeni.

Ključni su kvaliteta usluge, sigurnost, infrastruktura, očuvan prostor i ukupna vrijednost koju gost dobiva za svoj novac.

Konkurentske destinacije intenzivno ulažu u flotu, infrastrukturu i različite poticajne mjere, dok gosti istodobno postaju sve zahtjevniji i cjenovno osjetljiviji.

Za zadržavanje konkurentnosti nužna su daljnja ulaganja u infrastrukturu, obnovu flote, zelenu i digitalnu tranziciju, podizanje kvalitete usluge te očuvanje mora i obale.

Važno je i regulatorno okruženje koje će omogućiti dugoročno i održivo poslovanje, upozorila je Marević.

Nedostaju skiperi, tehničari i serviseri

Jednim od glavnih izazova ovogodišnje nautičke sezone Marević smatra nedostatak kvalitetnog i iskusnog osoblja.

Posebno su traženi skiperi, tehničari, serviseri i djelatnici u marinama koji poznaju lokalno područje, govore strane jezike i mogu pružiti očekivanu razinu usluge.

„Situacija je nešto bolja nego ranijih godina jer se poslodavci ranije pripremaju, no izazov nije samo osigurati dovoljan broj radnika, nego pronaći ljude s potrebnim iskustvom, odgovornošću i kvalitetom rada“, rekla je.

Rast troškova rada dodatno opterećuje poslovanje, ali ulaganje u kvalitetno osoblje nije područje na kojem se može štedjeti jer izravno utječe na sigurnost i ukupno iskustvo gosta, zaključila je Marević.