Hrvatska ima optiku i 5G mrežu na razini najrazvijenijih europskih zemalja, ali kada je u pitanju stvarna primjena umjetne inteligencije (AI) u poslovanju, zaostaje.

Nizom podataka u najnovijem Fokusu tjedna Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) razotkriva se taj ozbiljan paradoks, uz preporuku ekonomskih analitičara Hrvoja Stojića i Ivana Odrčića četiriju prioriteta kojima država i gospodarstvo moraju hitno odgovoriti na ovaj izazov, kako bi digitalizacija postala pokretač veće dodane vrijednosti i konkurentnosti.

Optika i 5G iznadprosječni

Iznadprosječna je, prema Digital Economy and Society Indicatoru (DESI), pokrivenost Hrvatske optičkom i 5G mrežom, ali zaostaje ruralna pokrivenost, što ukazuje na potrebu nastavka ulaganja tamo gdje tržišni povrat nije dovoljan. Ključno je, prema HUP-ovoj preporuci, pojednostaviti prostorno planiranje, ubrzati dozvole i smanjiti lokalna opterećenja na gradnju. Financijski izazov nije zanemariv – za dovršetak mreža i punu pokrivenost ruralnih područja, prema njihovoj procjeni, nedostaje 300 milijuna eura, a rješenje vide u kombinaciji dodatnog novca iz EU fondova i uvođenja namjenskih vaučera.

Ti bi vaučeri u isto vrijeme osigurali premoštavanje problema neisplativosti investicija u manje naseljenim područjima i motivirali korisnike na korištenje već izgrađene gigabitne mreže.

Drugi ključni korak koji HUP predlaže je radikalno rasterećenje troška rada na razinu pet najkonkurentnijih zemalja EU-a. Kako bi domaći ICT sektor lakše zapošljavao i snažnije ulagao u razvoj vlastitih IT proizvoda, HUP potrebnim smatra smanjenje parafiskalnih nameta za minimalno 20 posto te udvostručenje državnih poticaja za istraživanje i razvoj. Ključnim alatom za zadržavanje vrhunskih stručnjaka u zemlji i jačanje poduzetničke kulture, pak, vide uvođenje neoporezivih stock-option planova u vrijednosti od minimalno 2 tisuće eura.

Obrazovanje i prekvalifikacije

Treći prijedlog HUP-a usmjeren je na uvođenje ciljanih državnih poticaja za digitalnu i AI transformaciju poduzeća, kao i subvencija za inovacije, uz strogo poštovanje regionalne perspektive i potencijala rasta. HUP ističe i da Hrvatska mora aktivno sudjelovati u velikoj europskoj inicijativi EU AI Factories. To podrazumijeva izravno uključivanje domaće ICT industrije u razvoj AI platformi, regulatornih sandboxa te infrastrukture za primjenu AI. Time bi se, smatraju, izgradio održiv nacionalni AI ekosustav i ojačala digitalna suverenost cijelog gospodarstva.

Četvrti stup transformacije odnosi se na hitno jačanje STEM, podatkovnih i AI vještina kroz cjelokupni obrazovni sustav i programe prekvalifikacije, kako bi se što brže smanjio jaz u naprednim digitalnim znanjima i povećala atraktivnost zapošljavanja u ICT područjima. Važnost HUP-ova plana od četiri prioriteta oslikavaju i podaci DESI-ja o slaboj digitalizaciji hrvatskih poduzeća jer, primjerice, ERP sustave koristi tek 21,9 posto tvrtki (46,4% prosjek EU), a AI 15,2 posto (20% u EU).

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Zabrinjava i da se u usporedbi s godinu prije digitalni jaz Hrvatske i EU-a drastično povećao. Zaostatak u primjeni AI-ja skočio je s 1,7 na čak 4,8 postotnih bodova, a u segmentu ERP sustava sa 17,9 na čak 24,6. Riječ je o segmentima važnima za produktivnost, a HUP podsjeća da je primjena AI izravno povezana s oko 4 posto višom produktivnošću.