Unatoč pojačanim geopolitičkim napetostima i rastućoj gospodarskoj neizvjesnosti, američka tržišta dionica nastavljaju dosezati nove rekordne razine, prkoseći pritom povijesnim mjerilima vrednovanja. Shillerov ciklički prilagođeni omjer cijene i zarade (CAPE) trenutačno iznosi 41,97, blizu svoje rekordno najviše vrijednosti i znatno iznad dugoročnog medijana od približno 16.

Istodobno, Buffettov indikator – omjer ukupne tržišne kapitalizacije američkog tržišta dionica i BDP-a, koji se općenito smatra pokazateljem ukupne tržišne valuacije – također upozorava na pregrijanost tržišta. Omjer između 75 i 90 posto načelno se smatra razumnim, dok vrijednosti iznad 120 posto upućuju na značajnu precijenjenost tržišta. Taj indikator trenutačno iznosi više od 230 posto.

Iznimna razina poluge

Iako se sofisticirani ulagači možda ne oslanjaju izravno na takve pokazatelje, upravo oni dodatno potiču rastuću zabrinutost da su financijska tržišta ušla u područje balona. No povišene valuacije samo su dio priče. Niz pokazatelja zaduženosti sugerira da bi razina financijske poluge u cijelom sustavu mogla imati gospodarske posljedice koje još nisu u potpunosti prepoznate.

Primjerice, trenutačne procjene pokazuju da rast američkog tržišta dionica pokreće više od bilijun dolara posuđenog novca. Prema podacima Regulatornog tijela za financijsku industriju (FINRA), američki margin dug – novac koji ulagači posuđuju od brokerskih kuća radi kupnje vrijednosnih papira – porastao je u posljednjih godinu dana za 54 posto, dosegnuvši rekordnih 1,4 bilijuna dolara. Takva razina financijske poluge usporediva je s veličinom svake od glavnih kategorija potrošačkog duga u SAD-u, uključujući autokredite, studentske zajmove i dug po kreditnim karticama, čime gospodarstvo, koje je već snažno zaduženo, postaje još osjetljivije na ozbiljnu tržišnu korekciju.

Posebno zabrinjava činjenica da mnogi ulagači u ETF-ove s financijskom polugom možda uopće ne razumiju da svakodnevno rebalansiranje tih proizvoda zapravo znači značajnu izloženost riziku rasta volatilnosti. Drugim riječima, oni implicitno ulažu na pretpostavku da će tržišna volatilnost ostati niska ili se čak dodatno smanjiti.

Ako bi tržišta doživjela snažne oscilacije cijena, ulagači u takve ETF-ove mogli bi pretrpjeti velike gubitke, prisiljavajući fondove na rebalans koji bi dodatno pojačao prodajne pritiske. ETF-ovi s financijskom polugom tako bi mogli dodatno pogoršati nestabilnost tržišta u slučaju šire rasprodaje.

Privatno kreditiranje predstavlja još jedan važan izvor ranjivosti. Izvan tradicionalnog bankarskog sustava možda se postupno širi suvremena inačica onoga što je John Kenneth Galbraith nazivao “bezzleom” – neotkrivenom prijevarom unutar financijskog sustava. Budući da velik dio tržišta privatnog kreditiranja ostaje izvan dosega regulatora, stvarni opseg financijske poluge i povezanih rizika teško je procijeniti.

Zbog toga je nemoguće utvrditi postoji li dovoljno kapitala za pokrivanje mogućih gubitaka nastalih zbog sve većeg zaduživanja izvan tradicionalnog bankarskog sustava. U pismu dioničarima za 2025. godinu izvršni direktor JPMorgana Jamie Dimon upozorio je da nebankovne institucije danas sudjeluju sa 64 posto u kreditiranju uz financijsku polugu, u odnosu na 54 posto 2010. godine. U istom razdoblju njihov udio u odobravanju hipotekarnih kredita porastao je s tek devet na čak 77 posto.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Kako se vlade – uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjenu Kraljevinu i Japan – sve više oslanjaju na kratkoročno financiranje, rastu i rizici na tržištima obveznica. U SAD-u otprilike petina ukupnog saveznog duga otpada na kratkoročne trezorske zapise. Iako takva strategija kratkoročno smanjuje troškove zaduživanja, istodobno povećava rizik refinanciranja ako kamatne stope ostanu visoke ili dodatno porastu.

U međuvremenu su mirovinski fondovi i osiguravatelji smanjili kupnju dugoročnih državnih obveznica, a na njihovo su mjesto došli hedge fondovi. Budući da hedge fondovi svojim pozicijama trguju znatno aktivnije, ta bi promjena mogla dodatno povećati volatilnost tržišta.

Najmanje dva događaja mogla bi potaknuti snažnu tržišnu korekciju s potencijalno ozbiljnim posljedicama za realno gospodarstvo. Prvi je rast kamatnih stopa. Iako se čini da su inflacijski pritisci povezani s ratom u Iranu oslabjeli, i dalje postoji velika neizvjesnost oko toga hoće li privremeni prekid vatre između SAD-a i Irana te pregovori osigurati neometan protok energenata kroz Hormuški tjesnac.

Koncentracija rizika

Još važnije, nedavni pad cijena nafte i drugih sirovina možda neće biti dovoljan za obuzdavanje inflacije. Predsjednik Federalnih rezervi iz Minneapolisa Neel Kashkari nedavno je izjavio kako ove godine očekuje još jedno povećanje kamatnih stopa, pozivajući se na inflacijske pritiske koji nadilaze cijene nafte i plina.

Drugi mogući okidač jest koncentracija rizika na američkom tržištu dionica. Budući da su očekivanja vezana uz ulaganja, gospodarski rast i valuacije dionica u SAD-u sve snažnije povezana s umjetnom inteligencijom, razočaravajući kvartalni rezultati ili prognoze neke od vodećih AI kompanija mogli bi izazvati rasprodaju na cijelom tržištu. Činjenica da Apple, Alphabet, Amazon, Meta, Microsoft, Nvidia i Tesla, takozvana “Veličanstvena sedmorka”, danas čine gotovo trećinu ukupne tržišne kapitalizacije indeksa S&P 500 stvorila je dodatnu ranjivost financijskog tržišta.

Istina je da se od tih sedam kompanija očekuje da će samo tijekom 2026. godine u kapitalna ulaganja, ponajprije u podatkovne centre i infrastrukturu za umjetnu inteligenciju, uložiti oko 725 milijardi dolara, što odgovara više od dva posto američkog BDP-a. Takav investicijski ciklus vjerojatno će potaknuti gospodarski rast SAD-a, ali istodobno nosi i znatne negativne rizike. Ako se ti planovi smanje ili umjetna inteligencija ne ostvari rast produktivnosti koji ulagači očekuju, posljedice takvog šoka moglo bi biti vrlo teško obuzdati.