Putem šest najvećih banaka kojima je povjeren posao vodećih agenata izdanja Ministarstvo financija za utorak ujutro najavilo je otvaranje knjige upisa novih obveznica. Riječ je o izdanju koje dolazi uoči dospijeća 400 milijuna vrijedne obveznice iz 2022. No, tom se operacijom zaduživanja neće samo refinancirati obveznički dug koji na naplatu stiže idući tjedan, već će poslužiti i za pokrivanje dijela deficita planiranog za 2026. Ciljani iznos izdanja je milijardu eura, a ovaj put ide se na ročnost od pet godina.

Zasad samo euroobveznica

U Katančićevoj su prvotno razmatrali dulje dospijeće novog izdanja, ali rok je na kraju prilagođen apetitima investitora koji zbog referentne krivulje prinosa i njihove trenutačne razine očito u ovom trenu više preferiraju kraće rokove.

Indikativni uvjeti u pogledu cijene naznačit će se pri otvaranju knjige upisa, a konačni uvjeti definirat će se po njezinu zatvaranju. S obzirom na tržišna kretanja prinosa na državni dug, neslužbene informacije kažu da bi u novom izdanju on mogao iznositi oko 3,1 posto ili neznatno niže od toga.

Kad su posrijedi izlasci na tržište obveznica, Ministarstvo financija ove je godine dosad realiziralo samo jednu ponudu euroobveznica na međunarodnom tržištu kapitala, i to veličine dvije milijarde eura, na rok od 10 godina i uz 3,25 posto kuponske kamatne stope te prinosom od nešto ispod 3,3 posto. Zbog velike potražnje na kraju i sama veličina tog izdanja bila nešto veća od prvotnog plana Ministarstva o 1,5 milijardi eura izdanja na međunarodnom tržištu u prvome kvartalu.

Za drugu polovicu godine prvotnim je planom bilo predviđeno ukupno 2,5 milijarde eura kroz dva domaća izdanja – jedno uoči ovaj mjesec dospijevajuće obveznice, a drugo u četvrtom kvartalu, kada na naplatu (sredinom prosinca) stiže obveznica nominalne vrijednosti 1,65 milijardi eura izdana 2015. uz kamatu od 4,25 posto.

Završi li upis s ciljanim iznosom izdanja, to će značiti da je ovogodišnji plan u pogledu dugoročnih državnih papira realiziran približno tri četvrtine, a to bi trebalo značiti i komotniju situaciju uoči preostalog dospijeća potkraj godine.

Povoljna premija rizika

Inače, prinosi na hrvatski državni dug već duže vrijeme uključuju razmjerno povoljnu premiju rizika. Tako se, primjerice, na dug RH ročnosti deset godina traženi prinosi trenutačno kreću nešto ispod 3,4 posto, što je manje od 0,5 postotnih bodova više nego u slučaju referentnih njemačkih obveznica (na koje su prinosi danas na 2,94 posto). Isto tako, prinosi na dug te ročnosti danas su npr. kod Francuske ili Italije veći nego kod RH.

Iako se u novije vrijeme često upozorava na kretanje deficita opće države, u nešto dužem razdoblju stanje javnih financija u Hrvatskoj pretežito je bilo u znaku poboljšanja, što se u konačnici odrazilo i na putanju javnog duga.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

“U relativnim terminima, mjereno udjelom javnog duga u nominalnom BDP-u, Hrvatska je ogledni primjer fiskalne konsolidacije. Javni dug smanjio se s 86,7 posto BDP-a 2015. na 56,3 posto u prošloj godini. Ono što je i bitnije je da se trošak kamate u tom razdoblju smanjio s 3,6 na 1,4 posto BDP-a”, ističe Ivan Dražetić, voditelj odjela za trgovanje i fiksne prinose u investicijskom društvu InterCapital, koje se u najnovijem izdanju Macro Outlooka pozabavilo i tim usporedbama.

Tako Dražetić naglašava da je u pogledu trenda troškova kamata u više zemalja EU situacija ponešto drukčija. “Poljskoj, najvećoj ekonomiji koja je u Europskoj uniji, ali nije u eurozoni, javni dug u proteklih deset godina porastao s 51, na blizu 60 posto BDP-a, dok je trošak kamata skočio s 1,8 na 2,5 posto BDP-a. Posljedica hrvatske konsolidacije javnih financija je i to što je hrvatski javni dug mnogo sigurnija investicija nego što je bio prije desetak godina, a to znači i prinose koji su bliže Njemačkoj, nego Poljskoj”, zaključno ističe.