Dok su njihovi roditelji prve ozbiljne razgovore o mirovini vodili tek u četrdesetima, pripadnici generacije Z o financijskoj budućnosti počinju razmišljati već u dvadesetima.

Paradoks je, međutim, da unatoč većoj financijskoj pismenosti i nikad dostupnijim informacijama, mladi još uvijek rijetko donose aktivne odluke o dugoročnoj štednji. Financijske savjete traže na TikToku i od umjetne inteligencije, ali kad treba donijeti važnu odluku, i dalje najviše vjeruju čovjeku.

Svijest i stvarno ponašanje

Kada se na TikToku pojavi video s naslovom “Kako do milijun eura do mirovine”, velika je vjerojatnost da će ga pogledati upravo pripadnici generacije Z. Financijski influenceri, kratki edukativni videi i alati umjetne inteligencije posljednjih su godina potpuno promijenili način na koji mladi uče o novcu. Njihov prvi “financijski savjetnik” danas često nije bankar, nego pametni telefon.

Ipak, iza slike generacije koja živi u digitalnom svijetu krije se zanimljivija priča. Za razliku od uvriježenog stereotipa da mladi žive isključivo za sadašnji trenutak, međunarodna istraživanja pokazuju upravo suprotno – generacija Z o financijskoj sigurnosti počinje razmišljati ranije nego prethodne generacije.

Prema Charles Schwabovu istraživanju Modern Wealth Survey 2024., pripadnici generacije Z počinju štedjeti i ulagati prosječno već oko 19. godine života, znatno ranije nego prethodne generacije. Milenijalci u prosjeku počinju ulagati oko 25. godine, dok su pripadnici baby boom generacije prve ozbiljnije korake u štednji i ulaganjima činili tek oko 35. godine života.

Taj trend potvrđuju i druga međunarodna istraživanja prema kojima velik dio zaposlenih pripadnika generacije Z već sudjeluje u nekom obliku mirovinske štednje te s izdvajanjima počinje vrlo rano tijekom radnog vijeka. Dugoročna financijska sigurnost postaje ime sve važnija tema. No mlađi radnici, posebice generacija Z, s jedne strane osjećaju sve veći pritisak da štede za mirovinu, a s druge strane traže više jasnih informacija i jednostavnije alate kako bi mogli planirati budućnost i izbjeći rizik da u mirovini ostanu bez ušteđevine.

Razlog nije teško pronaći. Generacija Z odrasla je uz globalnu financijsku krizu, pandemiju, inflaciju, rast cijena nekretnina i sve neizvjesnije tržište rada. Za razliku od svojih roditelja, vrlo rano su shvatili da financijska sigurnost više nije nešto što dolazi samo po sebi.

Postižu bolje rezultate

Svijest o važnosti štednje za mirovinu i stvarna mirovinska štednja rastu s godinama te su najizraženije među građanima starijima od 50 godina.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

No, hrvatski podaci pokazuju da između svijesti i stvarnog ponašanja još uvijek postoji značajan jaz.

Nacionalno istraživanje financijske pismenosti iz 2023. pokazalo je da mlađe dobne skupine postižu najbolje rezultate kada je riječ o digitalnoj financijskoj pismenosti. Bez problema koriste mobilno bankarstvo, fintech aplikacije i digitalne financijske usluge te se u tom području snalaze bolje od starijih generacija. Svijest o važnosti štednje za mirovinu i stvarna mirovinska štednja rastu s godinama te su najizraženije među građanima starijima od 50 godina. Istraživanje je pokazalo i da tek oko deset posto građana ciljano štedi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Mladi, dakle, znaju više nego ikada prije, ali to znanje ne pretvaraju nužno u dugoročne financijske navike. Zašto?

Profesor psihologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Zvonimir Galić smatra da odgovor leži u načinu na koji ljudski mozak donosi odluke.

“Kad su neke situacije daleko pred nama, mi onda o njima jednostavno ne mislimo. To je u temeljnoj prirodi ljudske psihologije i proizlazi iz evolucijskog razvoja u kojem su bili ključni izazovi koji se nalaze neposredno pred nama. Danas je životni vijek sve duži, okolnosti su drugačije, ali naš se mozak mijenja mnogo sporije od društvenih promjena”, objašnjava Galić.

Dodaje kako je jaz između znanja i ponašanja prisutan u gotovo svim područjima života.

“Svi znamo da ne bismo trebali jesti visoko prerađenu hranu pa je ipak jedemo. Znamo da bismo trebali vježbati pa mnogi to ne rade. Znamo da bismo trebali štedjeti, ali ne štedimo. Financijsko znanje ne pretvara se automatski u ponašanje. Jedan od razloga jest udaljenost budućih događaja, ali nije jedini. Ljudi često znaju što bi bilo dobro napraviti, ali ne znaju kako. Možete znati da je pametno ulagati u dobrovoljni mirovinski fond ili u ETF, ali ako ne znate odakle krenuti, velika je vjerojatnost da nikada nećete napraviti prvi korak.”

Loše ekonomske odluke

Upravo zato generacija Z financijske odgovore traži ondje gdje provodi najveći dio svog vremena – na društvenim mrežama.

TikTok je posljednjih godina postao svojevrsna globalna financijska učionica. U videima koji traju manje od minute mladi uče kako sastaviti osobni budžet, što je hitni fond, kako funkcionira složeno ukamaćivanje, zašto je važno rano početi ulagati ili kako izbjeći impulzivnu kupnju. U Hrvatskoj među najpoznatijim financijskim edukatorima svakako je Toni Milun, koji složene financijske teme uspijeva približiti jednostavnim jezikom i konkretnim primjerima.

Sve češće ulogu financijskog asistenta preuzima i umjetna inteligencija. AI danas može izračunati koliko će vrijediti ulaganje za trideset ili četrdeset godina, usporediti različite scenarije štednje ili objasniti razliku između dobrovoljnog mirovinskog fonda i ETF-a. No istraživanja pokazuju da tehnologija još nije zamijenila ljudsko povjerenje.

Prema istraživanju američkog portala Tearsheet iz 2025. čak 72 posto pripadnika generacije Z smatra da se suočava s financijskim pritiscima kakve prethodne generacije nisu imale. Inflacija, visoke cijene stanovanja i nesigurno tržište rada glavni su razlozi takvog osjećaja. Premda 62 posto mladih koristi ili je spremno koristiti umjetnu inteligenciju za planiranje osobnih financija i simuliranje različitih životnih scenarija, kada treba donijeti važnu financijsku odluku, gotovo polovica ispitanika i dalje više vjeruje osobnom savjetu nego digitalnim alatima. Galić smatra da je upravo ta kombinacija vrlo ohrabrujuća.

“To što koriste više izvora informacija govori da osjećaju kako je za kvalitetnu odluku potrebno prikupiti više podataka. Mi koji se bavimo potrošačkom psihologijom znamo da je površno informiranje jedan od najčešćih uzroka loših ekonomskih odluka. Posebno mi se sviđa što mladi i dalje traže savjet ljudi kojima vjeruju. Za razliku od internetskih sadržaja, osobni izvori najčešće nemaju interes navoditi vas na određenu odluku i mogu biti korektiv informacijama koje pronađemo online. To mi govori da stasa jedna prilično racionalna generacija.”

Prvi susret većine mladih s mirovinskom štednjom u Hrvatskoj, međutim, uopće nije rezultat njihove svjesne odluke. Prema podacima Hanfe za travanj 2026., gotovo svi članovi u dobi od 19 do 24 godine nalaze se u obveznim mirovinskim fondovima kategorije A. To ne znači da su oni sami aktivno odabrali fond s najvećim udjelom dionica niti da su odlučili preuzeti veći investicijski rizik. Razlog je zakonski mehanizam uveden reformom 2019. prema kojem se novi osiguranici koji sami ne odaberu fond automatski raspoređuju upravo u kategoriju A.

Vlastiti izbor fonda

Ideja takvog modela jest da mlađi članovi imaju dovoljno dug investicijski horizont kako bi lakše podnijeli kratkoročne tržišne oscilacije i dugoročno ostvarili veće prinose. Podaci potvrđuju da takav pristup ima ekonomsku logiku. Prema Hanfi i Udruženju mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), fondovi kategorije A ostvarili su tijekom 2025. prosječni godišnji prinos od 15,99 posto, dok je kategorija B ostvarila 8,83 posto, a konzervativna kategorija C 2,08 posto. Pozitivan trend nastavljen je i tijekom ove godine pa je godišnji prinos kategorije A u travnju dosegnuo 21,07 posto. Razlika od nekoliko postotnih bodova godišnje kumulira se na dvostruko veću mirovinsku štednju tijekom 30 do 40 godina.

No, upravo tu treba napraviti važnu razliku. Obvezni mirovinski fondovi drugog stupa i dobrovoljna mirovinska štednja nisu isto. Dok država mlade automatski uključuje u drugi stup, odluku o dobrovoljnoj štednji, dodatnim ulaganjima i dugoročnom financijskom planiranju svatko mora donijeti sam. U AZ mirovinskim fondovima ističu kako je upravo poticanje aktivnog interesa mladih jedan od najvećih izazova.

“Sve mlade novozaposlene osobe na kućnu adresu dobivaju dopis u kojem je jednostavno objašnjeno što su obvezni mirovinski fondovi, koje kategorije fondova postoje i kako mogu sami odabrati fond. To mogu učiniti i elektroničkim putem”, kaže Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljica Odjela prodaje, marketinga i odnosa s javnošću AZ fonda.

Dodaje kako društva za upravljanje mirovinskim fondovima već godinama provode kampanje financijske pismenosti u kojima je jedan od glavnih ciljeva upravo osvijestiti važnost vlastitog izbora fonda.

“Unatoč tome, prošle je godine nešto više od četiri posto mladih samostalno odabralo obvezni fond i kategoriju. Taj je udio i dalje vrlo nizak, ali predstavlja povećanje od gotovo 50 posto u odnosu na prethodne godine”.

Mijenjaju se i načini komunikacije. “Pratimo kako mladi danas traže informacije pa smo tome prilagodili i sadržaj i komunikacijske kanale. Edukativni projekti odvijaju se na TikToku i drugim društvenim mrežama, a članovima su dostupne i mobilne aplikacije putem kojih mogu pratiti svoju mirovinsku štednju. Cilj nam je približiti temu mirovine generaciji koja informacije očekuje brzo, jednostavno i digitalno”, kaže Hrabar Kaštelan.

Video, simulacija ili pitanje

Možda je upravo to najveća promjena posljednjih desetljeća. Nekada su se prvi razgovori o mirovini vodili u četrdesetima ili pedesetima, najčešće u banci ili na šalteru mirovinskog fonda. Danas počinju na pametnom telefonu – uz video od šezdesetak sekundi, simulaciju koju izradi umjetna inteligencija ili pitanje postavljeno na društvenoj mreži.

Hoće li se ta nova financijska znatiželja pretvoriti i u redovitu dobrovoljnu štednju, pokazat će godine koje dolaze. No, jedno je već sada jasno: generacija Z možda još ne štedi više od svojih roditelja, ali o svojoj financijskoj budućnosti počinje razmišljati znatno ranije. A upravo je to prvi preduvjet da jednoga dana donese bolje financijske odlu