Produktivnost gospodarstva je motor svekolikog društvenog napretka. Ona ovisi o ostvarenom tehnološkom razvoju, kvaliteti radne snage, učinkovitosti institucija, infrastrukturi i inovacijama. Analiza produktivnosti je važna ne samo zbog propitivanja konkurentnosti, konvergencije prema europskom ekonomskom prostoru, životnog standarda, inflacije, već i zbog specifičnog momenta u kojem se nalazi gospodarstvo Hrvatske.

Pred točkom pune zaposlenosti

Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina, mjereno veličinom ostvarenog gospodarskog rasta, među vodećim zemljama Europske unije. Pritom je realna stopa rasta domaćeg gospodarstva u godinama 2023. i 2024. iznosila po 3,8 posto, a u 2025. godini 3,4 posto. 

Od zemalja članica EU-a, ispred Hrvatske u 2025. godini po veličini rasta gospodarstva bile su Irska s rastom od 12,3 posto, Malta s rastom od 4 posto, Cipar s rastom od 3,8 posto i Poljska s rastom 3,6 posto. Svrstavajući se među zemlje EU-a s najvećim stopama gospodarskog rasta naša zemlja je nastavila proces gospodarske konvergencije prema prosjeku zemalja Europske unije. 

Usporedno s rastom realne proizvodnje povećava se zaposlenost. Pritom je ukupni broj zaposlenih u razdoblju 2016.-2025. u Hrvatskoj povećan za gotovo 300 tisuća (slika 1).

Analiza korelacije između realnog BDP-a i zaposlenosti otkriva prve znakove o kretanjima produktivnosti. Na slici 1 razvidno je kako se razmak između realnog BDP-a i zaposlenosti smanjuje krećući se slijeva na desno. To je posljedica bržeg rasta proizvodnje u odnosu na rast zaposlenosti, što se u konačnici odražava u rastu produktivnosti. 

Produktivnost hrvatske ekonomije se, mjereno omjerom realnog BDP-a i broja zaposlenih, u razdoblju 2015.-2025. povećala za 11 posto.

Kritična godina je 2025. kada je Hrvatska ostvarila povijesno rekordnu razinu zaposlenosti. U toj je godini u Hrvatskoj radilo 1,7 milijuna ljudi, a stopa zaposlenosti iznosila je 74,4 posto.

Novo sjedište

Ledo svoje novo sjedište pretvara u centar za razvoj inovacija i testiranje proizvoda

Otpornost poslovanja

Otpornost poslovanja počinje digitalnim temeljima

Prema najnovijim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku za mjesec travanj 2026. Hrvatska se nastavlja kretati pred točkom pune zaposlenosti. U tom je mjesecu u Hrvatskoj radilo 1,702 milijuna ljudi, što je za 0,2 posto više nego u ožujku ove godine. Stopa nezaposlenosti je u travnju iznosila 3,8 posto. 

Puna zaposlenost je važan moment za hrvatsko gospodarstvo zato što se otvara prostor za snažniji tehnološki napredak. Fokus gospodarskog rasta seli se sa zaposlenosti na tehnološki razvoj. Pri tome će dinamika tehnološkog napretka bit ishodište budućeg gospodarskog rasta Hrvatske.

Razvoj ekonomije i društva znanja, inovacije, nova tehnološka rješenja, digitalizacija, robotika i automatizacija proizvodnih procesa ne samo u kompanijama, već na svim razinama društva glavni su preduvjeti rasta produktivnosti i dodane vrijednosti domaće ekonomije.

Koji sektori u Hrvatskoj stvaraju najveću dodanu vrijednost?

Struktura gospodarstva Republike Hrvatske od njezina osamostaljenja pa sve do danas postepeno se mijenjala u korist usluga. Naime, u strukturi ukupne bruto dodane vrijednosti smanjio se udio poljoprivrede i industrije, a povećao udio financijskih djelatnosti, djelatnosti pružanja smještaja i pripreme hrane, djelatnosti javne uprave i obrane i djelatnosti transporta. 

Valja napomenuti kako je industrijski sektor u Europi i svijetu u posljednjih nekoliko desetljeća mijenjao svoju strukturu i karakter što je uglavnom inicirano dinamičnim tehnološkim razvojem i procesom globalizacije. Pritom su se pojedini dijelovi industrijskih kompanija odvajali u zasebna poduzeća specijalizirajući se u proizvodnji usluga konkretno: programiranje, komunikacije, dizajn, marketing, umjetna inteligencija,…, i to je uvelike pridonijelo smanjenju udjela klasičnog industrijskog sektora u bruto dodanoj vrijednosti.

Analizirajući strukturu bruto dodane vrijednosti Hrvatske može se reći da su nakon ulaska naše zemlje u Europsku uniju predvodnici gospodarskog rasta trgovina, turizam, transport te usluge koje su prije svega orijentirane na domaće tržište (zdravstvena zaštita, socijalna skrb, obrazovanje, poslovanje nekretninama, stručne, znanstvene, tehničke i administrativne djelatnosti).

Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, vodeća je djelatnost u Hrvatskoj u 2025. godini kumulativno trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (slika 2). Ona stvara 24,4 posto ukupne bruto dodane vrijednosti Republike Hrvatske. Slijede je javna uprava i obrana, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb s udjelom u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti od 17 posto, industrija s udjelom od 15,5 posto te poslovanje nekretninama s udjelom od 8,8 posto. 

Za razliku od Hrvatske struktura bruto dodane vrijednosti Europske unije pokazuje nešto veći stupanj diversifikacije. Postoje također stanovite razlike između Hrvatske i prosjeka zemalja EU-a u sudjelovanju pojedinih djelatnosti u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti. Obilježje je zemalja Europske unije da u prosjeku imaju veću zastupljenost prerađivačke industrije, stručnih i znanstvenih aktivnosti te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi nego Hrvatska. 

Istovremeno, Hrvatska ima veći udio djelatnosti pružanja smještaja i pripreme hrane (turizam) te prijevoza i skladištenja. Zanimljivo je kako Hrvatska ima znatno veći udio poljoprivrede u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti u odnosu na prosjek zemalja Europske unije. Udio poljoprivrede u Hrvatskoj je 3,4 posto, a kod prosjeka EU zemalja 1,5 posto. To nikako ne govori da Hrvatska ima razvijeniji agrarni sektor, već razlog takvog odnosa leži u činjenici da Europska unija u prosjeku ima razvijenije ostale djelatnosti u usporedbi s Hrvatskom, koje onda zauzimaju znatno veći prostor u stvaranju ukupne bruto dodane vrijednosti. 

Računalno programiranje – predvodnik rasta zaposlenosti

Prikazani rezultati potvrđuju rast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj koji se ogleda u rastu realne proizvodnje i snažnom rastu broja zaposlenih. 

Hrvatska se 90-ih godina prošlog stoljeća opredijelila za tržišno gospodarstvo. Proces tranzicije je bio trnovit. Pri tome je bio upitan model pretvorbe društvenog vlasništva u privatno vlasništvo. Mnoga su društvena poduzeća kroz proces pretvorbe ili nakon njega posrnula, a brojni radnici ostali bez posla. 

Međutim, usprkos svim negativnim iskušenjima, Hrvatska je uspjela izrasti u tržišnu ekonomiju, ubirući danas njezine plodove. Iako je država neizostavan igrač u ekonomskom životu zemlje, okosnica hrvatskog gospodarstva su privatne kompanije koje posluju na tržištu.

Brojni su primjeri domaćih tvrtki koje su snagom pojedinaca, znanja, i tržišta od njihova osnutka pa do danas postepeno izrasli u respektabilne kompanije na domaćem i internacionalnom tržištu poput Infobip Vodnjan, Rimac Grupa Sveta Nedjelja, M-San Grupa Zagreb, Span Zagreb, HS Produkt Karlovac, Orqa Osijek,…

Analizirajući rast zaposlenosti po sektorima, razvidno je kako su predvodnici relativnog rasta broja zaposlenih  u našoj zemlji poduzeća koja su koncentrirana u djelatnosti računalnog programiranja (slika 3). 

U toj je djelatnosti broj zaposlenih u razdoblju 2015.-2025. porastao čak 3 puta i to sa 11.892 na 35.623 djelatnika. 

Analiza najnovijih trendova u razdoblju 2021.-2025. pokazuje kako je računalno programiranje lider relativnog rasta broja zaposlenih. Pritom je broj zaposlenih u toj djelatnosti povećan za 44,1 posto. Slijede djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (turizam) s rastom zaposlenosti od 36,4 posto i djelatnost informacija i komunikacija s rastom zaposlenosti od 27,3 posto. 

Istovremeno, tek su tri djelatnosti kod kojih je smanjen broj zaposlenih: rudarstvo i vađenje, financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.

Kod djelatnosti rudarstva i vađenja broj zaposlenih  se neznatno smanjio – za 0,1 posto, dok je u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja broj zaposlenih smanjen za 3,8 posto. 

Pad broja zaposlenih u financijskom sektoru u bliskoj je vezi s okrupnjavanjem bankarskog tržišta i procesom kontinuirane digitalizacije poslovanja financijskog sektora koji su motivirani rastom konkurentnosti, profitabilnosti i produktivnosti na financijskom tržištu.

Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku pad boja zaposlenih u posljednjih pet godina u poljoprivredi je dramatičan. Pritom on iznosi 30,4 posto. Teško da bi se to moglo objasniti tehnološkom modernizacijom i shodno tome smanjenom potrebom za radnom snagom. Pad zaposlenosti usko je koreliran sa smanjenjem poljoprivredne proizvodnje, koja se u razdoblju 2021.-2025. realno smanjila za 10 posto.  

Domaća poljoprivreda danas vapi za stručnim znanjima širokog spektra, investicijama, modernizacijom, inovacijama, novim tehnološkim rješenjima, primjenom umjetne inteligencije koji će rezultirati konkurentnom proizvodnjom sposobnom da se othrva velikom uvozu i negativnim posljedicama klimatskih promjena. Pad poljoprivredne proizvodnje ne samo da se ogleda u smanjenju zaposlenosti, već i u rastu cijena poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu.

Uz sve navedeno, smanjenju zaposlenosti u domaćoj poljoprivredi pridonose i negativni demografski učinci vezani uz starenje ruralnih područja, iseljavanje, kao i relativno niska profitabilnost domaćeg agrara. Poljoprivreda je danas jedina djelatnost u Hrvatskoj koju obilježava osjetan pad broja zaposlenih.

Dodana vrijednost raste – zaposlenost raste – a produktivnost?

Kada se uz dodanu vrijednost promatra zaposlenost, važno je pitanje koliki broj zaposlenih stvara dodanu vrijednost sektora. Drugim riječima, kakva je produktivnost domaćeg gospodarstva?

Empirijski izračuni omjera realne bruto dodane vrijednosti i broja zaposlenih po sektorima za 2025. godinu potvrđuju da se veličinom toga pokazatelja izdvajaju dva sektora, i to financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, te djelatnost informacija i komunikacija (slika 4). Te djelatnosti uspijevaju s manjim brojem zaposlenih realizirati znatno veću dodanu vrijednost sektora u usporedbi s drugim djelatnostima u Hrvatskoj.

Prosječna dodana vrijednost po zaposlenom u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja u 2025. godini iznosila je 74.547 eura, a u djelatnostima informacija i komunikacija 56.397 eura. Na trećem mjestu po veličini dodane vrijednosti po zaposlenom nalazi se prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije s iznosom od 29.127 eura.

Istovremeno, najmanja produktivnost mjerena omjerom realne bruto dodane vrijednosti i broja zaposlenih ostvaruje se u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i to u iznosu od 26.351 euro i u djelatnosti javne uprave i obrane, obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u iznosu od 26.172 eura.

Kakav je odnos rasta plaća i produktivnosti?

Odnos rasta plaća i produktivnosti je iznimno važan za gospodarstvo zato što se rastom produktivnosti otvara prostor za rast plaća i poboljšanje životnog standarda stanovništva. Istovremeno, ukoliko je rast plaća veći od rasta produktivnosti stvaraju se inflatorni pritisci u gospodarstvu. 

Analiza korelacije između rasta neto plaća i rasta produktivnosti u Hrvatskoj u razdoblju 2021.-2025. potvrđuje da su u svim sektorima neto plaće rasle znatno više od rasta produktivnosti (slika 5). Veći rast plaća  od rasta produktivnosti spada među najvažnije uzročnike inflacije u Hrvatskoj.

Prema dobivenim rezultatima, zanimljivo je da su sektori koji su zabilježili najmanji rast produktivnosti istovremeno najviše povećavali plaće. To su javna uprava i obrana, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.

U djelatnosti javne uprave i obrane, obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi produktivnost je u razdoblju 2021.-2025. povećana za 4 posto, a plaće za 62 posto. Istovremeno, u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva produktivnost se smanjila za 2 posto, dok su plaće rasle za 57 posto.

Prerađivačka industrija bilježi rast produktivnosti za 6 posto, dok je rast neto plaća iznosio 52 posto.

Valja napomenuti kako je poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, uz poslovanje nekretninama, jedina djelatnost u Hrvatskoj koja je u analiziranom razdoblju zabilježila pad produktivnosti.

Usprkos blagom padu broja zaposlenih, financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja su uspjele značajnije povećati produktivnosti i to za 12 posto. I u ovim djelatnostima neto plaće su rasle znatno više od rasta produktivnosti. Pritom je rast plaća iznosio 41 posto.

Zašto u svim sektorima plaće rastu brže od rasta produktivnosti? Zato što valja privući radnu snagu. Nema softverskih poduzeća bez programera, bolnica bez liječnika, škola bez profesora,… Situacija se vidno promijenila na tržištu radne snage ulaskom Hrvatske u EU – i činjenicom da se u  neposrednoj blizini nalazi možda i najjača ekonomska struktura na svijetu – Njemačka.

Nedostatak kvalificirane i visokoproduktivne radne snage na tržištu stvara Hrvatskoj pritisak na rast cijena, i to preko mehanizma plaća.

No, za Hrvatsku nije toliko sporan rast plaća koliko nedovoljan rast produktivnosti. Da bi se poboljšala produktivnost potrebni su značajniji tehnološki iskoraci ekonomije. Oni su usko povezani s izgradnjom ekonomije i društva znanja.

Konvergencija prema prosjeku zemalja EU-a

Zanimljivo je kako su predvodnice europske produktivnosti relativno male ekonomije poput Irske, Luksemburga, Danske, Belgije i Švedske. Njihova dominacija u europskoj produktivnosti je očekivana obzirom da za mala, otvorena gospodarstva na globalnom tržištu tehnološki napredak i visoka produktivnost u potpunosti anuliraju njihova geografska, resursna i demografska ograničenja.  Ekonomija znanja, inovacije, robotika i napredna tehnološka rješenja u proizvodnji osiguravaju malim ekonomijama konkurentne proizvode i usluge kojima osvajaju svjetska tržišta. 

Irska je europska zemlja koja je ostvarila najveću produktivnost u 2025. godini. Pritom je dodana vrijednost po zaposlenom iznosila čak 182.377 eura. Slijede je Luksemburg u kojem je dodana vrijednost po zaposlenom 119.142 eura,  Danska s 97.977 eura, Belgija s 93.259 eura i Švedska s dodanom vrijednosti po zaposlenom od 85.644 eura.

Visoka produktivnost Irske posljedica je snažnog tehnološkog razvoja te zemlje. To je jedan od najznačajnijih primjera gospodarske transformacije u modernoj povijesti, pretvarajući zemlju iz pretežno agrarne ekonomije u globalno tehnološko središte. Irski glavni grad Dublin dom je mnogih globalnih tehnoloških divova kao što su Google, Meta, LinkedIn, Amazon i Microsoft. U Irskoj posluje na tisuće start-upova. Čitav proces praćen je kontinuiranim ulaganjem u visokokvalificiranu radnu snagu. Irska ekonomija temelji se na IT-u, cloud computingu, cyber sigurnosti, umjetnoj inteligenciji i digitalnom oglašavanju. 

Visoka produktivnost Irske usko je korelirana sa izvozom visokotehnoloških proizvoda na svjetska tržišta. Irska je europska zemlja s najvećim izvozom visokotehnoloških proizvoda po stanovniku u 2025. godini. Pritom je izvoz iznosio 23.352 eura. Slijede je Slovenija s izvozom od 18.932 eura, Nizozemska s izvozom od 12.994 eura, Belgija s izvozom od 9.215 eura i Danska s izvozom od 6.067 eura.

Hrvatska se, mjereno dodanom vrijednosti po zaposlenom, svrstala u donjoj polovici na ljestvici europskih zemalja. S realiziranom dodanom vrijednosti po zaposlenom u iznosu od 31.346 eura po stanovniku, Hrvatska zaostaje za visoko produktivnim zemljama EU-a. Irska ostvaruje 5,8 puta veću dodanu vrijednost po zaposlenom nego Hrvatska, Luksemburg 3,8 puta, Danska 3,1 puta, Belgija 3 puta, a Švedska 2,7 puta. 

Usprkos osjetnijem zaostajanju, Hrvatska konvergira prema prosjeku zemalja EU-a smanjujući time jaz u odnosu na najrazvijenije zemlje Europe. Najnoviji trendovi za razdoblje 2021.-2025. pokazuju kako se Hrvatska svrstala među vodeće zemlje Europske unije prema  veličini rasta dodane vrijednosti po zaposlenom. U tom je razdoblju dodana vrijednost po zaposlenom u Hrvatskoj rasla za 8 posto. Ispred Hrvatske nalaze se Poljska koja je ostvarila rast od 12 posto, te Cipar i Rumunjska s rastom od 9 posto. 

Hrvatska može povećati produktivnost ekonomije tehnološkim progresom, razvojem ekonomije znanja, poticanjem inovacija te poboljšanjem tehnološke infrastrukture. Tehnološki napredak i ekonomija znanja trasirat će put Hrvatske prema modernoj i konkurentnoj ekonomiji na europskom i globalnom tržištu. Daljnji tehnološki iskoraci povećat će produktivnost gospodarstva i time otvorit prostor za rast plaća i poboljšanje životnog standarda stanovnika Hrvatske. Rast nominalnih plaća koji je podržan rastom produktivnosti ublažit će inflatorne pritiske kakvim je Hrvatska izložena već dulje vrijeme.

Točka pune zaposlenosti pospješuje proces tehnološke konvergencije Hrvatske prema europskom ekonomskom prostoru. Taj proces je otpočeo. Ogleda se u bržem rastu izvoza visokotehnoloških proizvoda Hrvatske u odnosu na prosjek zemalja EU-a. Pritom je u razdoblju 2021.-2025. izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske u prosjeku godišnje rastao za 8,3 posto. Istovremeno, izvoz visokotehnoloških proizvoda Europske unije se povećavao za 6,2 posto. 

U narednom razdoblju važni su daljnji istraživački i analitički napori usmjereni na analizu produktivnosti. Dobiveni nalazi pridonose boljem razumijevanje čitavog procesa te detektiraju učinkovitost ekonomije kao i možebitna ograničenja. Povećanje produktivnosti omogućit će Hrvatskoj snažniji gospodarski rast, rast plaća i životnog standarda, bez inflacijskih pritisaka.