Njemačka je preuzela poziciju najvećeg svjetskog vjerovnika, dok su Kina i Japan odmah iza nje među državama s najvećom neto inozemnom imovinom. Tri vodeće vjerovničke nacije akumulirale su golema inozemna potraživanja zahvaljujući višegodišnjim trgovinskim suficitima, snažnim ulaganjima u inozemstvu i velikim deviznim rezervama.

Njemačka je na vrh izbila zahvaljujući snažnom izvozu i rastu vrijednosti europske imovine, dok Japan i Kina ostaju među najvećim globalnim investitorima kroz državne fondove, kompanije i banke, piše Bloomberg.

Japan je još 2024. prvi put nakon 34 godine izgubio status najveće svjetske vjerovničke nacije, prepustivši prvo mjesto Njemačkoj. Prema podacima za kraj 2025., Njemačka je zadržala vodeću poziciju s neto inozemnom imovinom od 675,5 bilijuna jena, Kina je izbila na drugo mjesto sa 636,3 bilijuna jena, dok je Japan pao na treće mjesto unatoč rekordnih 561,8 bilijuna jena neto inozemne imovine.

Riječ je o pokazatelju koji mjeri razliku između inozemne imovine koju posjeduju država, kompanije i građani jedne zemlje te domaće imovine u vlasništvu stranaca. Što je brojka viša, država je veći neto vjerovnik ostatku svijeta.

Njemački uspon posljedica je dugogodišnjeg gospodarskog modela temeljenog na izvozu i snažnoj industrijskoj konkurentnosti. Njemačke kompanije desetljećima ostvaruju velike trgovinske suficite, a višak kapitala ulaže se u inozemstvo kroz banke, investicijske fondove i korporativna preuzimanja. Dodatni poticaj stigao je i od jačanja eura prema jenu, što je povećalo vrijednost njemačke inozemne imovine izražene u japanskoj valuti.

Japan je, unatoč padu na treće mjesto, i dalje među financijski najmoćnijim državama svijeta. Zemlja desetljećima akumulira golema ulaganja u inozemstvu, osobito kroz japanske banke, osiguravatelje i multinacionalne kompanije, a japanski kapital snažno je prisutan u američkim državnim obveznicama, infrastrukturi i globalnoj industriji.

Posebno je zanimljivo da Japan istodobno ima jedan od najvećih javnih dugova među razvijenim zemljama. Japanski javni dug premašuje 250 posto BDP-a, no većinu tog duga drže domaći investitori i središnja banka, zbog čega tržišta Tokio ne doživljavaju kao visoko rizičnu ekonomiju. Uz to, Japan raspolaže golemom inozemnom imovinom koja djeluje kao svojevrsni financijski zaštitni jastuk.

Kina se posljednjih godina ubrzano približava vodećim vjerovnicima zahvaljujući snažnom izvozu, velikim deviznim rezervama i globalnoj investicijskoj ekspanziji. Kineske državne banke i kompanije ulagale su diljem Azije, Afrike i Europe kroz infrastrukturne projekte i inicijativu „Pojas i put”, a Peking je postao jedan od najvećih svjetskih kreditora zemljama u razvoju, piše The Japan Times.

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

Analitičari ističu kako status velikog vjerovnika državama daje veću otpornost na financijske šokove i geopolitičke krize jer lakše financiraju vlastite potrebe i imaju snažniji utjecaj na globalna tržišta kapitala.

Ipak, golema neto imovina ne znači nužno i snažan gospodarski rast. Japan je primjer ekonomije koja desetljećima stagnira unatoč velikom bogatstvu i financijskoj snazi. Istodobno se Njemačka suočava s usporavanjem industrije i pritiskom konkurencije iz Kine, dok kinesko gospodarstvo prolazi kroz izazove povezane s nekretninskim sektorom i slabijom domaćom potrošnjom.

Ipak, Njemačka, Kina i Japan danas ostaju ključni globalni financijski vjerovnici i države s velikim utjecajem na svjetsku ekonomiju.