Krajem tjedna Državni zavod za statistiku objavit će konačne podatke o robnoj razmjeni u prošloj godini, a prema preliminarnim podacima radilo se o porastu od 4,7 posto i rekordnoj vrijednosti plasirane robe od 25,19 milijarde eura.

I vrijednost osiguranja izvoznih poslova koje realizira Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u 2025. je na godišnjoj razini ostvarila rast, i to daleko značajnijom, čak troznamenkastom stopom, ali nije i premašila vrijednost iz rekordne 2023.

Kraj privremenih programa

Prema izvješću što ga je Vladi prošli tjedan predočilo Povjerenstvo za osiguranje izvoza, HBOR je tijekom prošle godine podržao izvoz hrvatskih gospodarstvenika u ukupno 43 zemlje i osigurao izvozni promet od gotovo 623 milijuna eura. No, u rekordnoj 2023. vrijednost poslova iza kojih je stao HBOR iznosila je gotovo 672 milijuna eura.

Uslijedila je potom ‘tanka’ godina po pitanju osiguranja jer je pokriven bio izvozni promet vrijedan manje od 235 milijuna, tako da je riječ o oporavku, ili po ocjeni Povjerenstva, drugoj najuspješnijoj godini po volumenu osiguranog izvoznog prometa. U 2024. pad vrijednosti osiguranja izvoza došao je kao rezultat prestanka posebnih privremenih programa uvedenih kako bi se izvoznicima olakšalo poremećaje na tržištu izazvane pandemijom i ruskom agresijom na Ukrajinu.

Porast vrijednosti osiguranja u prošloj godini Povjerenstvo, pak, pripisuje dvama programima – osiguranju portfelja kredita za likvidnost izvoznika, koji je inače uveden 2024., te osiguranju kapitalnih izvoznih projekata. U dijelu portfelja kredita za likvidnost izvoznika riječ je o ukupnom iznosu većem od 278 milijuna eura, a osigurano je bilo ukupno 82 kredita.

U drugoj polovici prethodne 2024., kada je program implementiran, odobreno je bilo 47 kredita, no u manjem ukupnom iznosu, oko 52 milijuna eura. Riječ je o programu koji se provodi u suradnji s poslovnim bankama, a namijenjen je izvoznicima i njihovim dobavljačima, kako bi imali lakši pristup kreditima.

Pojedinačno najvredniji posao, pak, omogućen je kroz program osiguranja kredita inozemnom kupcu. Konkretno, riječ je o poslu tvrtke australske grupacije Scenic s registracijom u Malti, s ciljem gradnje novog, trećeg po redu polarnog kruzera u Hrvatskoj. HBOR-ovim osiguranjem u iznosu od gotovo 213 milijuna eura pokriven je kredit kojeg je Scenicova tvrtka podigla kod njemačke banke KfW. Novi, luksuzni brod se gradi u Rijeci, točnije trup i temeljno opremanje do faze porinuća radi se u 3. maju, a potom će završno opremanje organizirati Scenicova tvrtka MKM Yachts. Polarni kruzer bi trebao biti gotov do početka 2028.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

Nova generacija

U eri umjetne inteligencije raste potražnja za cyber stručnjacima

To je, inače, drugi brod na kojemu država primjenjuje ovaj model osiguranja u brodogradnji, nakon što se ‘opekla’ sa starim modelom izdavanja državnih jamstava, posebice nakon kraha Uljanika. U slučaju Scenica već je jedna gradnja praćena tim modelom, no uz manji iznos (80 milijuna eura).

Razlika u odnosu na nekadašnji model praćenja financiranja brodogradnje u tome je što sada kredit za gradnju broda ne uzima brodogradilište, nego investitor, a HBOR izdaje policu osiguranja kredita, te u slučaju problema s otplatom kredita postaje vlasnik broda u gradnji i uz to aktivira korporativna jamstva investitora, u ovom slučaju Scenica.

Time je, dakle, umjesto državnog proračuna i klasičnih jamstava posao praćenja brodogradnje preuzeo HBOR, uz kvalitetniju zaštitu države, a lani je trećina vrijednosti svih osiguranja izvoza usmjerena baš na taj posao. Koliko je ovaj kredit za brodogradnju ‘podebljao’ HBOR-ova lanjska osiguranja izvozu govori podatak da je u 2024. po tom programu bilo osigurano tek 4,3 milijuna eura prometa, prema kupcu iz BiH.

Farmacija, ICT…

Kroz program osiguranja kratkoročnih izvoznih potraživanja pokriveni su poslovi od 73 milijuna eura, najviše u farmaceutskoj industriji, ICT sektoru i proizvodnji rashladne i ventilacijske opreme, koji su realizirani na tržištu Ukrajine, Švicarske, Grčke, Poljske i Austrije. Značajnija vrijednost prometa osigurana je i kroz osiguranja kredita dobavljača i rizika proizvodnje, ukupno 20 milijuna eura, najvećim dijelom za tržišta Australije, te Poljske, Litve, Crne Gore i Slovenije, i to za poslove iz sektora energetike, proizvodnje elektromotora, generatora i transformatora.

Značajniju vrijednost imala su još i reosiguranja kratkoročnih izvoznih potraživanja (gotovo 18 milijuna eura), najvećim dijelom za izvoz u farmaceutici i proizvodnji žica i prema kupcima iz Bjelorusije, Velike Britanije, Kazahstana, Slovenije, BiH i Srbije.

U 2025. je, inače, uveden i novi program – osiguranje kredita za kupnju vlasničkih udjela u inozemnim poduzećima, čime se također želi omogućiti širenje hrvatskih gospodarstvenika i izvoza na stranim tržištima, a efekti te mjere će tek biti vidljivi u narednim izvješćima.