U iduće tri godine država u razvoj i u nove industrije namjerava usmjeriti 1,89 milijardi eura, a do 2034. još dodatnih milijardu eura. Najavljeno je to na jučerašnjem vladinom predstavljanju socijalnim partnerima nove sedmogodišnje industrijske strategije, odnosno Nacionalnog plana za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje od 2027. do 2034.

Dugoočekivani strateški dokument za politiku razvoja industrije uskoro će u javnu raspravu, a uz njega i akcijski plan za prve tri godine realizacije. Spomenuta vrijednost ukupnog poticaja bit će usmjerena na tri posebna cilja – povećanje konkurentnosti i izvoza naših industrijalaca, na tzv. ‘zelenu’ industriju te otpornu i sigurnu industriju.

Paket mjera upakiran je u tipičan briselski ‘celofan’, a polazi od dobro znanih činjenica o stanju i slabim točkama hrvatske industrije, koja ima nižu produktivnost rada i nižu dodanu vrijednost u odnosu na prosjek EU, nedovoljno iskorištene mogućnosti za digitalizaciju i automatizaciju poslovanja, zelenu transformaciju, uključenost u globalne lance vrijednosti, ali i potrebu stavljanja fokusa na obrambenu komponentu.

Konkurentnost i izvoz glavni

Posljednja industrijska strategija rađena je još za razdoblje 2014.-2020., a izrada nove bila je zapela s pandemijom korone, ratom u Ukrajini i energetskoj krizi, kada su u prvi plan stavljane intervencijske mjere. Donekle se korak hvatalo s novim strategijama, jer izrađene su dugogodišnja strategija pametne specijalizacije te strategija digitalne Hrvatske, koje su fokusirane na usmjeravanje inovacija i razvoja te digitalizaciju gospodarstva. S tim strategijama će sada Nacionalni plan razvoja industrije biti usklađen, odnosno objedinit će njihove smjernice u jedinstvenu viziju i konkretne mjere.

Prerađivačku industriju analitičari koji su radili na pripremi prijedloga Nacionalnog plana razvoja industrije, vide kao pokretač rasta, ali njegov udio u BDP-u i tehnološka složenost proizvoda zaostaju. Stoga su u prvom planu konkurentnost i izvoz, za čije potpore će se prema akcijskom planu od početka iduće do 2030. od ukupnog ‘paketa’ od 1,89 milijardi usmjeriti i najveći dio, ukupno 853 milijuna eura.

U detaljnijoj razradi mjera vidljivo je da će gotovo polovica (455 milijuna) ići kroz programe jačanja tehnoloških kapaciteta i digitalne tranzicije industrije, a oni će uključivati sufinanciranje projekata digitalne transformacije poduzeća, automatizacije i robotizacije proizvodnje, ulaganja u sustave AI u industriji, unapređenje kibernetičke sigurnosti te poticanje proizvodnje kompleksnijih proizvoda, posebice u farmaceutskoj, prehrambenoj i kemijskoj industriji.

Potpore u tom financijskom paketu mjera imat će i razvoj industrijskih parkova, te uvođenje digitalne putovnice proizvoda, primjenu STEP tehnologija. Uz financijski dio planiran za dizanje konkurentnosti, značajan će poticaj ići i na podršku proizvođačima u izlasku na strana tržišta, ukupno 201 milijun eura, a jedna od mjera u tom segmentu je sufinanciranje povezivanja poduzeća s lokalnim dobavljačima. Oko 193 milijuna eura u iduće tri godine namijenit će se za prilagodbu financijskih instrumenata za industriju, što podrazumijeva i uspostavu jamstvenog fonda za prerađivačku industriju, kao i Fonda rizičnog kapitala te primjenu novih financijskih instrumenata.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

Za mjere “čiste” industrije u akcijskom planu predviđeno je ukupno oko 240 milijuna eura. Najveći dio bit će poticaji za proizvodnju OIE, više od 327 milijuna eura, a za povećanje korištenja OIE i energetske učinkovitosti 133 milijuna eura, dok će se korištenje čistih tehnologija, uključujući vodikove, podupirati s ukupno 79 milijuna eura.

U trećoj grupi mjera i podmjera, otpornost i sigurnost industrije, za trogodišnje se razdoblje namjerava izdvojiti ukupno 494 milijuna eura. Geopolitičke okolnosti i nestabilnosti potaknule su zapadne zemlje na reindustrijalizaciju, pa i u Hrvatskoj Vlada kani u iduće tri godine za razvoj strateških industrijskih kapaciteta osigurati podršku od ukupno 168 milijuna eura. U prvom planu bit će razvoj i proizvodnja zamjenskih tvari za strateške, kritične sirovine i proizvode te na primjenu kružnog gospodarstva kroz korištenje otpada kao sirovine.

Realizacija se pritom predviđa i kroz potpore za ulaganja i dokapitalizaciju strateških i visokotehnoloških industrija s velikim utjecajem, primjerice puno prostora se otvara za baterijske spremnike u koje će se deponirati energija, za biotehnologiju, za razvoj zamjenskih tvari za strateške sirovine, za razvoj novih tehnologija u kružnom gospodarstvu, uključujući i onih za korištenje otpada kao sirovine, osiguranje dostatnosti kritičnih proizvoda, primjerice lijekova i kemikalija.

Tehnički složeni proizvodi

Za obrambenu industriju ulaganja će biti poduprta sa 186 milijuna eura. Jačanje tog dijela industrijskog sektora u EU, pa tako i u Hrvatskoj, pokrenulo je nestabilno sigurnosno okruženje i povećavanje obrambenih proračuna kod svih članica NATO saveza. Hrvatska, kao i obrambena proizvodnja kod drugih zemalja EU, obnavlja svoje kapacitete i razvija nove tehnologije, a procjena je po Nacionalnom planu da bi se skupom mjera u srednjem roku, pet do deset godina, osigurala konkurentnost i povećanje kapaciteta proizvodnje.

Akcijskim planom za iduće tri godine sredstva potpore iz ovog dijela paketa usmjeravat će se za razvoj naprednih i tehnički složenih proizvoda i rješenja, za razvoj infrastrukture vojne i dvojne namjene. Predviđaju se i različiti oblici financiranja (blended support instruments), potpore za IRI u području obrambene industrije, internacionalizaciju poslovanja poduzeća koja proizvode robu vojne i dvojne namjene, potpore za kvalifikacije dobavljača iz obrambene industrije, a velik zamah trebao bi donijeti i plan pojednostavljenja administrativnih i regulatornih barijera za obrambene projekte.

Za mjeru ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije kao odgovor na društvene izazove predviđeno je 141 milijun eura, a među ostalim pokrivat će se projekti komercijalizacije industrijskih inovacija i prelaska iz prototipa u serijsku proizvodnju te jačanje veza između znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora, primjenu regulatornog “sandboxa”, nadziranih testnih zona za nove tehnologije.

Glavni nositelj provedbe svih mjera, koje su inače poduprli predstavnici poslodavaca i sindikata, bit će resorno Ministarstvo gospodarstva, čiji je ministar Ante Šušnjar upravo industrijsku strategiju i istaknuo na početku mandata kao jedan od svojih prioriteta, a u realizaciji će biti angažirana i ministarstva zaštite okoliša te pravosuđa, kao i Hamag-Bicro, HBOR, HGK i Hrvatski izvoznici.