Prosječne plaće u Europi ove se godine uvelike razlikuju: prema izvješću OECD-a o oporezivanju plaća za 2026. prosječna bruto godišnja plaća kreće se od 18.590 eura u Turskoj do 107.487 eura u Švicarskoj. Najviše prosječne bruto plaće imaju Švicarska (107.487 eura), Island (85.950 eura), Luksemburg (77.844 eura), Danska (71.961 eura) i Nizozemska (69.028 eura).

Među najvećim europskim gospodarstvima, Njemačka prednjači sa 66.700 eura bruto godišnje plaće, a slijedi Ujedinjeno Kraljevstvo. Francuska, Italija i Španjolska znatno zaostaju, s prosječnim plaćama u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu više nego dvostruko većim nego u Španjolskoj.

Na dnu liste EU nalazi se Slovačka s 19.590 eura bruto godišnje plaće. Mađarska, Latvija, Češka, Portugal, Poljska, Estonija, Grčka i Litva također su ispod praga od 30 tisuća eura.

U zlatnoj sredini

Slovenija i Hrvatska rangirane su u srednjem ili donjem dijelu europske ljestvice. Prema podacima OECD-a, prosječni slovenski radnik je 2025. godine zaradio 30.135 eura bruto, što Sloveniju stavlja blizu Italije i znatno iznad većine istočnoeuropskih članica EU. Hrvatska je ispod, s oko 24 tisuće do 25 tisuća eura bruto godišnje plaće, što je svrstava uz bok Poljske i Portugala.

Stručnjaci Međunarodne organizacije rada objašnjavaju da na razinu plaća uglavnom utječu produktivnost gospodarstva, snaga sindikata, struktura gospodarstva i troškovi života. Zemlje s jakim financijskim i tehnološkim sektorom općenito isplaćuju veće plaće. Kada se uzme u obzir paritet kupovne moći (PPP), razlike se donekle smanjuju. Švicarska ostaje na vrhu, dok se Njemačka čak penje na drugo mjesto po kupovnoj moći. Turska je ostvarila najveći skok na ljestvici, pomaknuvši se s posljednjeg na 18. mjesto zbog nižih troškova života. Podaci se odnose na zaposlenike s punim radnim vremenom u većini gospodarskih djelatnosti, ali ne uključuju poljoprivredu, javnu upravu, obrazovanje i zdravstvo.

OECD također upozorava da se neto plaće uvelike razlikuju među zemljama zbog različitih poreznih sustava. U ovogodišnjem izvješću OECD također upozorava na rast poreznih opterećenja na rad. Ona su se u 2025. povećala u većini zemalja OECD-a četvrtu godinu zaredom. Za samca bez djece s prosječnom plaćom, prosječni porezni klin u zemljama OECD-a porastao je na 35,1 posto troškova rada, što je najviša razina od 2016. Belgija, Njemačka, Francuska, Austrija i Italija imaju najveća opterećenja.

OECD koristi takozvani porezni klin, udio svih poreza i doprinosa na rad koji plaćaju zaposlenici i poslodavci, umanjen za obiteljske transfere. Veći porezni klin znači nižu neto plaću za zaposlenika i veće troškove rada za tvrtke. Porezni klin povećao se u 24 zemlje OECD-a u 2025., a najviše u Ujedinjenom Kraljevstvu, Estoniji, Njemačkoj i Izraelu. Razlozi su uglavnom viši socijalni doprinosi i tzv. fiskalno klizanje, kada se porezni razredi ne prilagođavaju inflaciji. U međuvremenu, opterećenje radom najviše se smanjilo u Australiji, Latviji i Italiji zbog poreznih olakšica ili promjena u poreznim razredima dohotka.

Na udaru obitelji s djecom

OECD posebno ističe da se porezno opterećenje najviše povećalo za obitelji s djecom. Najveći skok doživjela je kategorija samohranih roditelja s dvoje djece i 67 posto prosječne plaće. Upravo je u toj skupini Slovenija bila među zemljama s najvećim porastom poreznog klina, povećavši se za 5,6 postotnih bodova. OECD to pripisuje kombinaciji viših socijalnih doprinosa, fiskalnog klizanja te nižih poreznih olakšica i transfera.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

Zaposlenici u Sloveniji plaćali su 22,1 posto svoje bruto plaće za doprinose za socijalno osiguranje, a od srpnja 2025. stopa se povećala na 23,1 posto zbog uvođenja doprinosa za dugotrajnu njegu. Osim toga, zaposlenici plaćaju obvezni doprinos za zdravstveno osiguranje, koji ove godine iznosi 37,17 eura mjesečno. Poslodavci, u međuvremenu, plaćaju dodatnih 17,1 posto doprinosa na bruto plaću zaposlenika. OECD također ističe brojne porezne olakšice u slovenskom sustavu. Opća olakšica iznosi 5260 eura godišnje, a dodatne su dostupne obiteljima s djecom.

Za prvo dijete roditelji mogu ostvariti olakšicu od gotovo 2840 eura, a iznosi se povećavaju sa svakim sljedećim djetetom. Posebna porezna olakšica odnosi se i na mlade do 29 godina, koji imaju dodatnu olakšicu od 1367 eura. Slovenija je uvela posebnu poreznu olakšicu od sedam posto za mlade stručnjake iz inozemstva ili Slovence koji se vraćaju u zemlju ako zarađuju najmanje dvostruko više od prosječne plaće.