Kriza na Bliskom istoku utjecat će i na gospodarstva zapadnog Balkana, pa će se zemlje u toj regiji ove i iduće godine suočiti s usporenim gospodarskim rastom i povećanom inflacijom, upozorili su iz Svjetske banke.

U redovitoj šestomjesečnoj regionalnoj analizi objavljenoj u Sarajevu stoji kako se očekuje “prigušeni” gospodarski rast tijekom 2026. i 2027. godine pod utjecajem prelijevanja posljedica sukoba na Bliskom istoku, tvrdokorne inflacije i povećane neizvjesnosti.

Smanjene prognoze

Prognoze Svjetske banke za zapadni Balkan pokazuju da će gospodarski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 2,8 posto u 2026., što je za 0,3 postotna boda ispod prethodnih projekcija. U 2027. očekuje se skromno ubrzanje regionalnog rasta na 3,2 posto.

Najviši rast BDP-a od 3,9 posto za ovu godinu projiciran je za Kosovo, a najniži za BiH, gdje bi trebao biti na razini od 2,5 posto. Kosovo bi i u 2027. trebalo imati najveći rast BDP-a u regiji, na razini od 3,9 posto, dok je za BiH, Sjevernu Makedoniju i Srbiju predviđen rast od tri posto.

Kao i ostale zemlje zapadnog Balkana, i Srbija je pogođena porastom cijena energenata zbog rata na Bliskom istoku, što utječe i na porast potrošačkih cijena. Vladine mjere ograničavanja maloprodajnih cijena prehrambenih proizvoda privremeno su usporile rast inflacije, ali se očekuje još jedan skok do kraja 2026. godine, rekao je Lazar Šestović, viši ekonomist Svjetske banke u Srbiji, tijekom predstavljanja izvješća.

“Zbog porasta cijena energenata očekuje se da će inflacija do kraja godine dosegnuti šest posto ili više”, dodao je. Tijekom 2025. i početkom 2026. godine Srbija je imala “snažan porast” plaća i mirovina, ali i “značajan porast nejednakosti” plaća te nastavak trenda većih prihoda u javnom sektoru u usporedbi s privatnim sektorom, naglašava Šestović.

Kao i u jesenskom izvješću, jedan od razloga nižih projekcija rasta za Srbiju jest nagli pad izravnih stranih ulaganja, koja su se prepolovila tijekom 2025. godine. Uz globalne događaje, tome su, kažu, pridonijeli i “ostavka premijera i sporo formiranje vlade, politički prosvjedi, sankcije Rusiji u naftnom sektoru i još jedna loša poljoprivredna sezona”.

Prethodnih godina izravna strana ulaganja činila su “od pet do šest posto” ukupnih ulaganja u Srbiju, što je sada palo na oko tri posto. Veći problem su domaće privatne investicije, gdje je Srbija znatno lošija od drugih zemalja regije i istočne Europe. Kako bi se zadržao zamah reformi u zemljama regije, koje se suočavaju s manjkom radne snage, od ključne važnosti bit će povećanje udjela aktivnog stanovništva na tržištu rada, naveli su iz Svjetske banke.

Odjeća i hrana

Brza moda krivac je za previše tekstila, a prilikom obrade kvaliteta mu je niska

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

Stanovništvo zapadnog Balkana, prema ovom izvještaju, stari brže nego bilo gdje u Europi. Tijekom idućeg desetljeća najmanje jedna od pet osoba u regiji bit će starija od 65 godina, radno aktivno stanovništvo odlazi u potrazi za boljim plaćama i perspektivama u inozemstvu, a dok se osjeća nestašica radne snage u ključnim sektorima, mnogo ljudi nije radno aktivno ili je odustalo od traženja posla.

Radna snaga gorući problem

Kao i u jesenskom izvješću, Svjetska banka ponovno ukazuje na rastući problem s radnom snagom u zemljama Zapadnog Balkana. Primjetna je “slaba iskorištenost radne snage”, posebno među ženama i mladima, koji se suočavaju s preprekama u zapošljavanju, rekao je Richard Record, vodeći ekonomist Svjetske banke za Zapadni Balkan, na predstavljanju izvješća u Beogradu.

Nacije na Zapadnom Balkanu postaju “super stare”, a “mnogi mladi imaju problema u prijelazu iz obrazovnog sustava na tržište rada”, dodao je Rekord. Kada bi stopa sudjelovanja u radnoj snazi ​​bila ista kao u usporedivim zemljama Europske unije, to bi značilo dodatnih 2,8 milijuna raspoloživih stanovnika radne dobi na Zapadnom Balkanu, navodi se u izvješću.