Sad je i službeno: Hrvatska je na vrhu eurozone prema stopi inflacije. I dok Bosna i Hercegovina s pravom slavi plasman nogometne reprezentacije na Svjetsko prvenstvo, Hrvati “slave” prvo mjesto na inflacijskoj tablici.
Već u ožujku inflacija je iznosila previsokih 4,8 posto. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), energija je u ožujku poskupjela za 11,3 posto, usluge 7,8 posto, a hrana, piće i duhan 3,9 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi pojeftinili su za 0,6 posto. Na mjesečnoj razini, energija je poskupjela za pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 1,5 posto, usluge za 0,7 posto te hrana, piće i duhan, za 0,1 posto.
Povijest nas uči da je prvi inflacijski val već iza nas, no loša vijest leži u tome što to obično nije kraj.
S obzirom na to da možemo očekivati daljnji rast cijena energenata i hrane, ne bi nas iznenadilo da već u travnju stopa inflacije bude iznad pet posto. Uzmemo li u obzir i očekivani sezonski efekt kad cijene usluga porastu zbog turističke sezone, izvjesno je da je novi inflacijski val pred nama. Hotelijeri, doduše, najavljuju umjereni rast cijena. No, i umjereni rast je rast, pa je nastavak širenja inflatornih pritisaka neizbježan.
S naslovnica dnevnih novina i portala stižu i naslovi o “nikad skupljem Uskrsu”. Izračuni Nezavisnih hrvatskih sindikata sve su samo ne optimistični. Bogatija košarica ove godine iznosi 486 eura, dok je lani bila 435 eura. Srednja košarica iznosi 282 eura, a lani je bila 256 eura, dok skromna košarica iznosi 129 eura, a lani je iznosila sedam eura manje. Bogatija košarica ove godine skuplja za 11,7 posto, srednja za 10 posto, a skromna za 5,09 posto. Vjerojatno Uskrs stvarno nikad nije bio skuplji, ali teško se i prisjetiti, barem meni, kad je uskršnji stol pojeftinio. Navikli smo već na život s inflacijom, a tko nije, bolje da se navikne, život će mu biti mrvicu jednostavniji.
U vrijeme kad se svijet mijenja svjetlosnom brzinom, za Hrvatsku je, osim skupih energenata, u prvom planu uslužni sektor. A tu se događaju neveseli trendovi. Nedostatak kvalificirane radne snage u uslužnom sektoru rezultira rastom nominalnih plaća koje se kao troškovi u konačnici prelijevaju na cijene. Nesklad između ponude i potražnje za radnom snagom rezultira nedostatkom novih profila djelatnika koji su traženi na tržištu.
Naime, paralelno s razvojem digitalizacije, robotike, automatizacije poslovnih procesa i umjetne inteligencije mijenja se struktura i priroda uslužnog sektora koji iziskuju različite nove profile kvalificirane i obrazovane radne snage. Stoga se javlja nesklad između ponude i potražnje za radnom snagom. Most kojim se ublažava dio potreba su razvoj programa prekvalifikacija kao i cjeloživotno obrazovanje. Konkretno – procjenjuje se da oko 90 posto malih i srednjih poduzeća u turističkom sektoru EU ima poteškoća pri zapošljavanju kvalificiranog osoblja.
Drugi neugodni pojam, a toliko važan za Hrvatsku jest – produktivnost. Točnije, manjak iste. Što se tiče rasta plaća u javnom sektoru kao možebitnom uzročniku rasta cijena valja voditi računa da rast nominalnih plaća slijedi rast produktivnosti, upozorava Goran Buturac istraživač Ekonomskog instituta Zagreb. U suprotnom, mogući su inflatorni pritisci. Nažalost, rast cijena usluga u Hrvatskoj znatno je veći u odnosu na prosjek Europske unije, a sva je prilika da će se taj trend i nastaviti.
