Čelnici država članica EU-a zadužili su Europsku komisiju da pripremi dodatne mjere i alate za smanjenje cijena energije, a hrvatska vlada bila je među prvima koja je uvela mjere za ublažavanje cjenovnog udara, izjavio je u petak premijer Andrej Plenković.

“Dali smo zadatak Komisiji da pripremi dodatne mjere i alate kojima bismo pomogli državama članicama u pogledu nastojanja da se smanji energetski pritisak na cijene naftnih derivata, plina i posljedično cijena struje”, rekao je Plenković, rezimirajući rezultate samita EU-a koji je završio u četvrtak navečer.

energetski pritisak

Plenković najavio nove mjere: ‘Spriječit ćemo veliki skok cijena’

Premijer je najavio da će već u ponedjeljak vlada izaći s mjerama za sprječavanje velikog skoka cijena koji bi se neminovno dogodio s obzirom na situaciju na tržištu. Istaknuo je da je Hrvatska bila među prvima koja je odmah smanjivala cjenovni udar za eurosuper, eurodizel, plavi dizel te za ukapljeni naftni plin za spremnike.

Plenković je upozorio da je trenutna energetska kriza zbog sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca ozbiljnija i zahtjevnija od one izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je mjere za sve četiri komponente koje određuju cijenu električne energije: samu proizvodnju, naknadu za prijenosne mreže, poreze i pristojbe te trgovinu emisijama. Te mjere uključuju državne potpore proizvođačima električne energije te prijedlog zakona za poboljšanje produktivnosti mrežne infrastrukture. Što se tiče poreza i pristojbi, situacija se razlikuje od zemlje do zemlje – u nekima su porezi na električnu energiju veći nego na plin, što je neodrživo, rekla je von der Leyen. “Predložit ćemo smanjenje poreznih stopa na električnu energiju kako bismo osigurali da su porezi na struju manji od poreza na fosilna goriva.”

Čelnici 10 država članica EU-a, među njima i Hrvatska, poslali su prije samita pismo Antoniju Costi i Ursuli von der Leyen, tražeći temeljito preispitivanje sustava za trgovinu emisijama (ETS 1). Među zahtjevima je nastavak dodjele besplatnih emisijskih jedinica nakon 2034. kako bi se ublažio utjecaj na cijene električne energije. Plenković je napomenuo da Hrvatsku ETS ne ugrožava jer je četvrta zemlja u EU po udjelu obnovljivih izvora energije.

Na pitanje o mogućem ponovnom preuzimanju Ine, Plenković je rekao da je vlada napravila procjenu i ponudila cijenu koju Mađari nisu prihvatili. Dodao je da bi se eventualno vratili na temu samo ako Mađarska promijeni stav. “Prva privatizacija Ine bila je jedna od najvećih strateških grešaka hrvatske politike i danas živimo s onim što smo zatekli”, rekao je Plenković.

Govoreći o mađarskoj blokadi zajma za Ukrajinu, Plenković je odbacio tvrdnje premijera Viktora Orbana da Bruxelles financira oporbu u Mađarskoj. Naglasio je da Europske institucije ne financiraju nikakvu oporbu u bilo kojoj zemlji.

Globalna nestabilnost

Gradimo energetsku infrastrukturu potrebnu za revoluciju umjetne inteligencije u Hrvatskoj, Europi i SAD

Medijski prostor

Kviz kao tajno oružje marketinga: Kako zabava oblikuje kupovne navike

Plenković je također istaknuo da je Jadranski naftovod pouzdan i funkcionalan te može zadovoljiti energetske potrebe Mađarske i Slovačke, unatoč blokadi Družbe od strane Mađarske.