Srednja i Istočna Europa moraju preispitati svoj model gospodarskog rasta jer geopolitika fragmentira globalnu trgovinu i gura regiju na prvu crtu novog doba “geoekonomije”, rekao je ovih dana viši ekonomist Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW).
“Ono što vidimo s ulaganjima uvelike je povezano s geopolitikom”, rekao je Richard Grieveson, zamjenik direktora Bečkog instituta, na webinaru koji je organizirao think tank, a čije osnovne naglaske prenosi BNE Intellinews.
“U dobu smo geoekonomije. Regija je na prvoj crti tog novog razdoblja i to ima sve veće ekonomske implikacije”, rekao je Gieveson.
Novo doba
Grieveson je istaknuo da je srednja i istočna Europa postala “važnija nego ikad” dok svijet ulazi u “novo doba politike velikih sila”.
“Ova regija bit će odlučujuća u sposobnosti Europe da se nosi ili ne u mnogo oštrijem globalnom okruženju. Pod pritiskom smo sa svih strana u Europi. Hoćemo li uspjeti napredovati u ovom novom globalnom poretku uvelike će ovisiti o tome što se događa u srednjoj i istočnoj Europi”, rekao je. Unatoč geopolitičkom pritisku, regija prema intenzitetu rasta i dalje ekonomski nadmašuje zapadnu Europu, čak i u godinama dok se Njemačka – njezin glavni trgovinski partner – bori s recesijom i usporenim rastom.
“Dijelovi regije stoje puno bolje. Rastu puno brže od zapadne Europe. Čak i u vrijeme globalnih ekonomskih izazova i slabosti u zapadnoj Europi, posebno Njemačkoj, ova regija nastavlja rasti”, rekao je. Dodao je upozorenje da se temelji tog rasta brzo mijenjaju. “Vidimo znakove da se pojavljuje novi model rasta.” Prema Grievesonu, strukturni šokovi s kojima se Europa suočava nisu ciklički i ne mogu se riješiti čekanjem globalnog oporavka.
“Ovo su strukturni, a ne ciklički problemi”, rekao je. Pritisci dolaze sa svih strana. Rivalstvo SAD-a i Kine preoblikuje globalne lance opskrbe, dok je Rusija postala ono što je nazvao “dugoročnim razaračem sigurnosti na europskom kontinentu”.
“Veći dio regije zapravo je u ratu s Rusijom. Pod stalnim je hibridnim napadom, a to ima ekonomsku cijenu.” U međuvremenu, istraživanje WIIW-a pokazuje da Europska unija gubi tlo pod nogama u većem dijelu svog bliskog susjedstva u korist suparničkih sila.
Pokretač rasta
Ono što je sigurno – model rasta koji je dominirao regijom u posljednja dva desetljeća, morat će se mijenjati. Tijekom većeg dijela postpandemijskog razdoblja, rast u Srednjoj i Istočnoj Europi bio je potaknut potrošnjom, potkrijepljen snažnim rastom realnih plaća i padom inflacije.
“Ta priča sada posustaje”, rekao je Grieveson. “Rast realnih plaća i dalje je pozitivan, ali opada. Potrošnja neće biti središnji pokretač rasta”, jasan je Grieveson. Umjesto toga, kaže da regija ulazi u fazu u kojoj ulaganja moraju postati glavni pokretač rasta. “Vidimo prilično značajnu tranziciju modela rasta. Ekonomija regije i dalje snažno raste, a u mnogim zemljama se poboljšava, čak i dok potrošnja usporava”, rekao je. U regiji Srednje i Istočne Europe troškovi rada porasli su puno više od produktivnosti posljednjih godina, što potiče tvrtke da ulažu u automatizaciju i produktivnost.
“Već vidimo pomake u tom smjeru – prema automatizaciji i većem usvajanju umjetne inteligencije. Mislimo da ovo ima još puno prostora za napredak. To će biti temeljni pokretač tijekom razdoblja prognoze”, rekao je.
Viši ekonomist Bečkog instituta rekao je da će regija vjerojatno izgledati znatno drukčije u bliskoj budućnosti. “Mislimo da ćemo vidjeti drukčije gospodarstvo u Srednjoj i Istočnoj Europi. Vjerojatno će biti manje otvoreno i manje ovisno o trgovini”, rekao je.
Predviđa visok udio ulaganja u BDP-u, potaknut nedostatkom radne snage, ali i većim obrambenim izdacima i energetskom tranzicijom, koja zahtijeva golema ulaganja. Fondovi EU-a igrat će ključnu ulogu u podršci tranziciji, ali će također postati više politička, zaključuje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu