Prošlo je više od deset godina od velikog “šoka” kada je Švicarska narodna banka (SNB) ukinula obranu tečaja, no švicarski franak danas je snažniji no ikad. Dok se početkom 2016. godine euro mijenjao za otprilike 1,09 franaka, u ozračju oporavka od krize, krajem siječnja 2026. godine situacija je drastično drukčija. Danas jedan euro vrijedi tek oko 0,92 franka, što znači da je švicarska valuta u posljednjem desetljeću nominalno ojačala za impresivnih petnaest do osamnaest posto. Ovaj tihi, ali postojani rast pretvorio je franak iz valute koja je izazivala dužničke glavobolje u simbol ekonomske otpornosti u svijetu pogođenom nestabilnošću. Put od stabilizacije do apsolutne dominacije bio je dug, ali za one koji su vjerovali u snagu Švicarske, iznimno isplativ.

Za hrvatske građane, priča o franku ima posebnu težinu. Iako je uvođenjem eura početkom 2023. godine izravna izloženost smanjena, brojevi i dalje govore sami za sebe i služe kao snažan podsjetnik. Tijekom 2016. godine jedan švicarski franak vrijedio je oko 6,90 kuna. Uoči samog ulaska u eurozonu, krajem 2022. godine, njegova vrijednost popela se na više od 7,50 kuna. Da danas Hrvatska i dalje ima svoju valutu, uz trenutačni odnos eura i franka te fiksni tečaj konverzije, vrijednost jednog franka premašila bi nevjerojatnih 8,20 kuna. Srećom, konverzija kredita spriječila je novu dužničku krizu, no hipotetski izračun jasno pokazuje koliki je valutni rizik izbjegnut i koliku su dobit ostvarili oni koji su svoju ušteđevinu držali upravo u “švicarcu”.

Uspon franka nije slučajan, već je posljedica savršene oluje globalnih događaja i pametne monetarne politike. Njegov status “sigurne luke” (safe haven) potvrđen je u svakoj velikoj krizi proteklog desetljeća. Tijekom pandemije bolesti COVID-19, početka rata u Ukrajini te pojačane političke nestabilnosti u SAD-u tijekom 2025. i 2026. godine, investitori su masovno selili svoj kapital u Švicarsku, tražeći utočište u njezinoj poslovičnoj ekonomskoj i političkoj stabilnosti. Dodatni vjetar u leđa dala je i bitna razlika u stopama inflacije. Dok se eurozona borila s inflacijom koja je dosezala i dvoznamenkaste brojke, u Švicarskoj je ona rijetko prelazila tri posto, čime je dugoročno očuvana i ojačana kupovna moć franka.

Ključna prekretnica dogodila se kada je i sama Švicarska narodna banka promijenila svoju strategiju. Godinama se SNB aktivno borio protiv jačanja vlastite valute, koristeći se masovnim intervencijama na deviznom tržištu i držeći kamatne stope u negativnom teritoriju kako bi franak učinio manje privlačnim. Međutim, od 2022. godine, suočeni s globalnim rastom cijena energenata i hrane, švicarski monetarni autoriteti donijeli su stratešku odluku. Dopustili su da franak ojača, prepoznavši da snažna domaća valuta djeluje kao štit od “uvezene inflacije”, jer pojeftinjuje uvoz ključnih dobara za švicarske građane i gospodarstvo. Time je franak dobio i službeni blagoslov za svoj pohod na nove visine.

Ključne točke desetljetnog uspona

Kronologija rasta švicarskog franka ispisana je važnim datumima koji su označili njegov put prema vrhu. Nakon razdoblja stabilizacije poslije šoka iz 2015., prvi značajan trenutak dogodio se u srpnju 2022. godine, kada je franak prvi put probio psihološku granicu pariteta s eurom i postao vrjedniji od njega. To je bio signal da se odnos snaga trajno mijenja. Tijekom 2024. i 2025. godine, usred slabljenja dolara i japanskog jena, franak je zacementirao svoju reputaciju kao najpouzdanija valuta na svijetu. Vrhunac je dosegnut u siječnju 2026., kada je zabilježio i desetogodišnji maksimum u odnosu na američki dolar, pavši ispod razine od 0,77 franaka za jedan dolar.

Dvojaki utjecaj na gospodarstvo i građane

Ipak, ovako snažan franak ima dvije strane medalje. Za švicarske izvoznike, poput proizvođača satova, strojeva i farmaceutskih proizvoda, on predstavlja ogroman izazov jer njihovu robu čini znatno skupljom i manje konkurentnom na globalnom tržištu. Sličan pritisak osjeća i turistički sektor. S druge strane, za sve one koji su imali štednju u francima, proteklo desetljeće bilo je iznimno profitabilno. U usporedbi sa štednjom u eurima ili nekadašnjim kunama, prinos je bio značajan, potvrđujući da je u nesigurnim vremenima povjerenje u stabilnost Švicarske bilo i više nego opravdano ulaganje.