EN DE

Nezaposlenost od 2,3 posto u Istarskoj županiji do 9,4 u Virovitičko-podravskoj

Autor: Jadranka Dozan
28. siječanj 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Stopa registrirane nezaposlenosti na razini cijele Hrvatske u prosincu iznosila je 4,6 posto, ali je u Istarskoj županiji, recimo, bila 2,3 posto - žapan Boris Miletić/Srećko Niketić/PIXSELL

Lani u zadnjem kvartalu svega šest županija s godišnjim rastom broja zaposlenih u pravnim osoba.

Nakon višegodišnjeg niza natprosječnih stopa rasta dinamika ekonomske aktivnosti već neko vrijeme pokazuje usporavanje, a posljedično slabi i rast potražnje za radom, iako prognoze za Hrvatsku u odnosu na prosjek Europske unije i za ovu godinu ostaju zapravo solidne.

Udjel Zagreba 22 posto

Ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj u godišnjim je usporedbama rastao od travnja 2021. pa sve do potkraj prošle godine. U studenom i prosincu prošle taj je niz prekinut. Prema privremenim podacima državnih statističara, zaposlenih je u prosincu ukupno bilo gotovo 1,72 milijuna ili oko jedan posto manje nego u istom mjesecu prethodne godine, pri čemu je kod pravnih osoba zaposlenost smanjena za 1,4 posto. Iako je lani u prosjeku zabilježen rast ukupne zaposlenosti od 0,7 posto, to predstavlja osjetno usporavanje u odnosu na prosječne stope u prethodne dvije godine (3,4 i 2,7 posto).

Međutim, ukupne brojke o zaposlenosti i nezaposlenosti, kao uostalom i stupnja razvijenosti i razine BDP-a, nude uprosječenu sliku iza koje stoje velike regionalne razlike. Tako je, primjerice, stopa registrirane nezaposlenosti na razini cijele Hrvatske u prosincu iznosila 4,6 posto, ali je raspon po županijama sezao od samo 2,3 posto u Istarskoj do čak 9,4 posto u Virovitičko-podravskoj županiji, s tim da je i u njoj stopa nezaposlenosti pala – godinu prije premašivala je deset posto.

3,2

puta veći je BDP po stanovniku Zagreba od onog Požeško-slavonske županije

Kad je riječ o zaposlenosti, najviše ih je, očekivano, bilo u Gradu Zagrebu – više od 380,4 tisuće, što je povećanje za oko 1,3 tisuće u odnosu na prosinac 2024., a mjereno udjelom u ukupnoj zaposlenosti Zagreb se time zadržao na 22,2 posto. Istodobno, u Ličko-senjskoj županiji, koja je i brojem stanovnika na začelju, radi samo 17,6 tisuća osoba ili jedan posto ukupno zaposlenih u državi.

Gledaju li se samo zaposleni u pravnim osobama, a na kraju 2025. bilo ih je nešto manje od 1,49 milijuna, u odnosu na prosinac prethodne godine njihov je broj pao u 20 županija, pri čemu najviše – za tri i pol posto – u Varaždinskoj županiji. Usporedbe radi, krajem pretprošle godine u 20 županija je zabilježeno godišnje povećanje broja zaposlenih u pravnim osobama.

Promatra li se zadnji kvartal prošle godine u odnosu na isti godinu prije, broj zaposlenih u pravnim osobama povećan je u šest županija, a najviše (za 0,8 posto) u Brodsko-posavskoj županiji. Nasuprot tomu, najviše je pao u Varaždinskoj i Virovitičko-podravskoj, za po 2,5 posto.

Za regionalne razlike u pogledu ukupnog razvoja i ekonomske aktivnosti podaci se objavljuju sa znatno većim vremenskim odmakom. Tako ćemo za desetak dana dobiti tek međužupanijski pregled BDP-a za 2023. jer se ti podaci temelje na konačnom obračunu BDP-a.

Većina ispod prosjeka

No, tu se slika ne mijenja brzo, a prema posljednjim dostupnim podacima, BDP po stanovniku veći od nacionalnog prosjeka (koji je za 2022. iznosio 17.532 eura) imale su samo četiri županije – uz Grad Zagreb u kojemu je on za oko 65 posto veći od nacionalnog prosjeka, u toj skupini su još samo Istarska i Primorsko-goranska (premašuju prosjeku za 19 posto) te Dubrovačko neretvanska županija, u kojoj je BDP per capita bio za dva posto veći od prosjeka.

Nasuprot tomu, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska su BDP-om po stanovniku na manje od 60 posto prosjeka. Dakle, u posljednjoj godini za koju su javno dostupni podaci Grad Zagreb je bio 3,2 puta razvijeniji od Požeško-slavonske županije.

Prema analizi koju je na temelju tih podataka DZS-a napravila Ivana Rašić, ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta, taj je omjer između najrazvijenije i najnerazvijenije županije 2000. godine bio nešto niži (2,9 puta), 2010. je povećan na 3,5, a 2020. godine je sveden na tri puta. Iako se iz toga ne mogu izvesti čvrsti zaključci kretanja međužupanijskih razlika u razvijenosti, nedvojbeno je da tim razlikama najviše pridonose ekstremne vrijednosti u Gradu Zagrebu, zaključak je te analize.

Autor: Jadranka Dozan
28. siječanj 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close