Na samitu Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu europski lideri nisu mogli izbjeći raspravu o posljedicama druge Trumpove administracije. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, u svom je govoru 20. siječnja jasno upozorila da carine nisu rješenje problema, već “recept za gospodarsku izolaciju”.

Efikasnost i troškovi

Dok su na samitu dominirale teme umjetne inteligencije i zelene tranzicije, globalna se trgovina suočava s najvećim šokom još od Reaganovih mjera iz 1980-ih. Izvješće Svjetske trgovinske organizacije (WTO) za 2025. nedvosmisleno pokazuje da je udio trgovine koja se odvija prema pravilima nacije s najpovlaštenijim statusom (MFN) pao s oko 80 na 72 posto. Istodobno, troškovi trgovine rastu prvi put nakon gotovo dva desetljeća kontinuiranog pada. Trumpove mjere iz veljače 2025. podigle su prosječnu američku carinsku stopu na razinu između 30 i 38 posto, pokazala je analiza europskog Centra za ekonomska i politološka istraživanja (CEPR). Uvođenje tzv. recipročnih tarifa u travnju prošle godine rezultiralo je povećanjem od najmanje 10 postotnih bodova na uvoz SAD-a iz većine ključnih partnera, uključujući Kanadu, Meksiko, EU i Kinu.

Ove mjere nisu usklađene sa stvarnim tarifnim nerazmjerima, već su određene omjerom trgovinskog deficita i uvoza. Rezultat je bila tit-for-tat eskalacija s Kinom, koja je dovela do bilateralnih carinskih stopa od čak 125 posto. Analitičari procjenjuju da globalni pad trgovine iznosi između 5,5 i 8,5 posto, uz gotovo potpuni kolaps (90 posto) bilateralne razmjene između SAD-a i Kine. Posebno su pogođeni lanci opskrbe: transportna oprema bilježi pad od 16 posto, a elektronika 12 posto.

“Takvim mjerama i prijetnjama usporava se globalna trgovina i shodno tomu globalni ekonomski rast. Kako se suprotstaviti? Okreni se i idi dalje! Međutim, to je često puno lakše reći nego izvesti. Pogotovo u sferi visoko globaliziranog i internacionaliziranog gospodarstva gdje su motori zapošljavanja, rasta, inovacija, uvođenja novih tehnologija i primjene znanstvenih postignuća velike multinacionalne korporacije”, kaže Goran Buturac s Ekonomskog instituta, Zagreb.

Ngozi Okonjo-Iweala, glavna direktorica WTO-a, opisala je situaciju u Davosu kao najveći poremećaj pravila svjetske trgovine u posljednjih 80 godina. Iako se lanci opskrbe preusmjeravaju preko Vijetnama i Meksika, to se događa uz visoku cijenu smanjene efikasnosti i rasta troškova. Wharton School Sveučilišta u Pennsylvaniji predviđa da će Trumpove carine dugoročno smanjiti američki BDP za osam posto. “Za relativno usporavanje američke ekonomije i gubljenje konkurentskih pozicija u određenim ekonomski vrlo atraktivnim branšama poput automobilske industrije, farmaceutske industrije i slično Trump okrivljuje druge, i to od prvih susjeda (Kanade, Meksika) preko gospodarskih i strateških najvažnijih partnera (EU-a, Japana) sve do konkurenata (Kine, Indije).

To je zasigurno “lakši” put nego stati pred ogledalo i pogledati istini u oči”, kaže Buturac opisujući kakva je zapravo istina: Deficit SAD-a u vanjskoj trgovini u 2024. dosegnuo je nevjerojatnih 1,2 bilijuna eura. Uz iznimku Velike Britanije, sa svim vodećim partnerima u trgovinskoj razmjeni SAD ima trgovinske deficite. Najveći negativni saldo (294,9 milijardi eura) u trgovini SAD ima s Kinom. Slijedi Europska unija s kojom SAD ima trgovinski deficit u iznosu od 171 milijardu eura. S Meksikom SAD bilježi vanjskotrgovinski deficit u vrijednosti od 162,6 milijardi eura. EU se našao u ulozi kolateralne žrtve.

Prema analizi CEPR-a, europske carine skaču na 17 posto, dok su prije drugog Trumpova mandata iznosile manje od dva posto. Dodatni pritisak stvorile su prijetnje carinama od 10 do 25 posto povezane s kontroverznim “Grenlandskim ugovorom”, što je izazvalo slabljenje eura i pad dionica na europskim tržištima. Kao odgovor, Europski parlament je 21. siječnja blokirao ratifikaciju sporazuma između EU-a i SAD-a. Ursula von der Leyen u Davosu je poručila kako Unija ostaje vjerna partnerstvu, a ne izolaciji.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Unija na protekcionizam odgovara aktivnim kontriranjem. Ključni novi trgovinski sporazumi stvaraju najveći slobodnotrgovinski prostor na svijetu, koji obuhvaća 30 posto globalnog BDP-a i više od 700 milijuna potrošača. Povijesni sporazum između EU-a i Mercosura (Brazil, Argentina, Urugvaj, Paragvaj i Bolivija) potpisan je 17. siječnja 2026., nakon četvrt stoljeća pregovora. Sporazum uklanja carine na 91 posto proizvoda izvezenih iz EU-a. Primjerice, ukidaju se carine na automobile (35 posto), strojeve (do 20 posto), kemijske proizvode (18 posto) i farmaceutiku (14 posto).

Finale pregovora s Indijom

Za zemlje Mercosura ovo je kraj dugogodišnje prakse zaštite domaće industrije, što će transformirati njihove sektore elektronike i strojarstva. EU zauzvrat ukida carine na poljoprivredne proizvode, što predstavlja izazov za europsku subvencioniranu poljoprivredu. Ukupna robna razmjena u 2024. iznosila je 111 milijardi eura, uz suficit od 26 milijardi eura na strani EU-a u sektoru usluga. Iako Hrvatska trenutačno ima skromnu razmjenu s Mercosurom, koristi će biti neizravne.

Primjerice, hrvatski dijelovi ugrađeni u njemačke automobile bit će konkurentniji na brazilskom tržištu. Dugoročno, ovo otvara vrata hrvatskim strojarima i brodograditeljima na tržište od 270 milijuna ljudi. Uz Mercosur, Unija finalizira pregovore s Indijom (potpis se očekuje u veljači), Indonezijom te modernizira sporazum s Meksikom. Ovi sporazumi nisu samo obrana od američkog protekcionizma, već strateška ofenziva za očuvanje europske konkurentnosti u novom, podijeljenom svijetu.

“Za EU prioritet je uvijek pokušati smiriti tenzije i svakako tražiti i alternativna tržišta, poglavito graditi svoje pozicije na brzo rastućim tržištima poput Indije, jačati suradnju s azijskim tehnološkim divom Japanom, surađivati s Kinom. Dati doprinos okončanju rata u Ukrajini pravednim mirom te obnoviti suradnju s Rusijom”, smatra Buturac.