Unatoč umjerenom rastu gospodarstva Europske unije, hrvatski sektor usluga nakon snažnog postpandemijskog oporavka ulazi u fazu stagnacije, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u svom HUP Fokusu. Podaci pokazuju da je do rujna 2025. output usluga u RH tek osam posto iznad razine iz 2019., dok je prosjek EU gotovo dvostruko veći i iznosi 14,9 posto.

Takvo zaostajanje, navodi se u publikaciji ekonomista Hrvoja Stojića i Ivan Odrčića, upućuje na duboke strukturne slabosti u konkurentnosti i sposobnosti stvaranja dodane vrijednosti, što je posebno zabrinjavajuće s obzirom na to da sektor usluga čini oko 60 posto bruto dodane vrijednosti našeg gospodarstva.

Slabiji učinak usluga izravno se prelijeva na investicije, fiskalne prihode i osobnu potrošnju. Velik je problem to što se izvoz usluga uvelike oslanja na turizam. Od ukupno 23,1 milijarde eura izvoza, čak 66 posto dolazi iz turizma, dok ostale djelatnosti poput ICT-a, prijevoza i trgovine imaju znatno manji udio. Kada turistička potražnja oslabi, ti sektori ne mogu nadoknaditi pad prihoda, pa dolazi do pada izvoza usluga i smanjenja potrošnje, na koju turizam utječe s oko 50 posto.

HUP dodatno upozorava i na snažan rast troška rada u uslugama, koji od 2019. raste gotovo dvostruko brže nego u EU, uz već visoke cijene energije i parafiskalne namete, što dodatno narušava konkurentnost domaćih poduzeća. Naknade zaposlenima od 2019. rastu gotovo dvostruko brže nego u EU, uz skok od 15,8 posto u 2024. i dodatnih 10,7 posto u prvih devet mjeseci 2025., pri čemu su realna primanja porasla oko 26 posto, znatno više od rasta produktivnosti od 13 posto