Samo u četiri zadnja dana prosinca kroz fiskalne kase Porezne uprave prošlo je 21,8 milijuna računa u vrijednosti od oko 450 milijuna eura, čime se i na kraju lanjske godine nastavio rekordan blagdanski niz. Hrvati su, naime, zadnjeg mjeseca 2025. u svim djelatnostima koje prati Porezna ukupno potrošili 3,86 milijardi eura, 342 milijuna eura ili 10 posto više nego u prosincu godinu ranije kad je ostvaren iznos od 3,51 milijardu eura.

Izdano je 203,2 milijuna računa naspram 195,2 milijuna iz prethodne godine. U djelatnosti trgovine proteklog je pak mjeseca fiskalizirano 139,2 milijuna računa u vrijednosti 2,94 milijarde eura, a oko 35,6 milijuna računa ostvareno je u djelatnosti ugostiteljstva te potrošeno 384,9 milijuna eura.

Maloprodaja veća 8,14%

Kad je riječ o trgovini na malo, u prosincu je ostvaren promet u iznosu od 2,55 milijardi eura, što je rast od 8,14 posto u odnosu na prošlogodišnji prosinac. Broj računa veći je za 3,6 posto, kaže direktorica Sektora za trgovinu HGK Maja Bogović. Najveći rast prometa zabilježen je u Požeško slavonskoj županiji, za 11,06 posto, a potom slijede Krapinsko-zagorska županija s 10,79 posto, Ličko-senjska te Vukovarsko-srijemska županija s rastom od 10,16 posto.

“Rast ukupnog prometa, pa i u navedenim županijama, u prvom redu posljedica je prelijevanja raspoloživog dohotka kućanstava koji, zahvaljujući pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, zadnjih godine raste”, objašnjava Bogović.

Na godišnjoj razini ukupan iznos fiskaliziranih računa u maloprodaji iznosio je 28,3 milijardi eura te je ostvaren rast od 6,5 posto u iznosu te od 0,59 posto u broju računa u odnosu na 2024. godinu. Najveći porast iznosa zabilježen je u Krapinsko zagorskoj županiji, za 10,3 posto na godišnjoj razini, a ova županija ima i najveći rast broja računa od 3,14 posto, analizira Bogović. Najjači mjesec po maloprodajnom prometu bio je srpanj s ostvarenih više od 2,9 milijardi eura, a najveći rast u odnosu na isti mjesec 2024. godine ostvaren je u travnju (12,41 posto), zbog utjecaja Uskrsa te u lipnju (11,35 posto), zbog izuzetno dobre predsezone.

Pozitivan trend i u 2026.

Stručnjak za trgovinu Drago Munjiza kaže kako je potrošnja bitna sastavnica BDP-a te svima koji makroekonomski upravljaju Hrvatskom odgovara da ona raste.

“Uzroci rekordne potrošnje u prosincu povezani su s potrošačkim navikama građana koji se nisu mijenjale godinama”, objašnjava, “a navike u kontinuitetu pokazuju sklonost ka usmjeravanju većeg dijela dohotka u takve aktivnosti, posebice za kontinuiranog rasta prosječnih plaća u državi”.

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

“Iako je u drugom dijelu godine došlo do usporavanja količinske prodaje u maloprodaji, rast krajnjih cijena, odnosno inflacija u robi široke potrošnje (CPI indeks), kompenzira usporavanje količinskog rasta prodaje i omogućuje rekordne iznose realizacije trgovaca”, zaključio je Munjiza.

Podsjetimo, prema zadnjim podacima DZS-a, u studenom je potrošnja u maloprodaji porasla 32. mjesec zaredom na godišnjoj razini, odnosno za 1,4 posto, što ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva. U prvih 11 mjeseci prošle godine promet od trgovine na malo porastao je za 3,4 posto u odnosu na godinu ranije, što ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i u četvrtom tromjesečju ove godine. Prema podacima DZS-a, u trećem je tromjesečju BDP porastao 19. kvartal zaredom, za 2,3 posto na godišnjoj razini.

S obzirom na očekivani nastavak pozitivnih makroekonomskih kretanja u Hrvatskoj tijekom 2026. godine, HNB-ove projekcije predviđaju rast realnog BDP-a od 2,8 posto, očekuje se i nastavak razdoblja stabilne potrošnje. Domaća potražnja trebala bi i dalje biti glavni generator rasta, uz očekivano usporavanje inflacije na godišnjoj razini od 3,1 posto, kazali su ovih dana iz HGK.