Bugarska je 1. siječnja 2026. uvela euro i postala 21. članica eurozone, označivši ključnu prekretnicu u integraciji zemlje u europsku jezgru, unatoč političkoj nestabilnosti i javnom otporu.

Ulazak Bugarske u eurozonu, ističe Deutsche Welle, “velika je stvar” jer pokazuje snažno poboljšanje makroekonomske stabilnosti u posljednjem desetljeću, iako su politička nestabilnost i korupcija još uvijek ključni rizici.

Proruske dezinformacije

Ovaj korak formalizira de facto vezu bugarskog leva za euro od 1999. i osigurava Sofiji punopravno sudjelovanje u ECB-ovim odlukama te Eurogrupi, ali naglašava strukturne nedostatke poput niske produktivnosti rada, plaća od 59 posto EU prosjeka i ograničene konkurentnosti, ističe Financial Times. Reuters pak upozorava da bi asimetrična integracija riskirala fiskalno popuštanje bez reformi, slično grčkom modelu.

Pridruživanje eurozoni potvrđuje stabilizaciju bugarskoga gospodarstva: inflacija je pala na oko tri do pet posto (s 13% vrhunca 2022. – 2023.), deficit na 2,8 do tri posto BDP-a, a dug na 24 do 26 posto, unutar Maastrichtovih granica. Europska komisija predviđa rast BDP-a od 2,7 posto 2026. i 2,1 posto 2027., nazivajući to “pozitivnim izgledima”. Lev je bio vezan uz euro od njegova uvođenja 1999. godine te ušao u ERM II mehanizam 2020. (Exchange Rate Mechanism II – europski tečajni mehanizam II, sustav fiksnih tečajeva koji služi kao “čekaonica” za ulazak u eurozonu), čime je Bugarska izgubila monetarnu autonomiju, ali sada dobiva punopravno pravo glasa u ECB-u u Frankfurtu, navode ECB i Deutsche Welle.

Financial Times opisuje ulazak Bugarske u eurozonu kao “trijumf, unatoč proruskim dezinformacijama”, koje uključuju lažne narative o hiperinflaciji, gubitku suverenosti i ekonomskoj katastrofi, širene botovima i proruskim kanalima kako bi se spriječila EU integracija. Reuters naglašava da eurozona sada obuhvaća više od 350 milijuna korisnika, dok Bugarska, slaveći “progonstvo leva u povijest”, očekuje ubrzan rast BDP-a i veći priljev investicija.

“Makroekonomski rezultati Bugarske bili su stabilni u posljednjim desetljećima, iako su njezin gospodarski rast i nadoknađivanje zaostatka bili skromni”, kaže Guntram Wolff iz Bruegela za Deutsche Welle. Norbert Beckmann iz Konrad Adenauer Stiftunga dodaje: “Bugarska ispunjava kriterije, ima najniži dug u Europi, ali plaće su samo 59 posto EU prosjeka tako da treba dosta toga nadoknaditi u strukturi i učinku.”​

“Euro nije samo valuta, već strateški izbor koji potvrđuje Bugarsku u srcu ujedinjene Europe”, rekao je tadašnji premijer Rosen Željazkov na konferenciji “Bugarska na pragu eurozone” u Sofiji u studenome 2025. Od 11. prosinca 2025., nakon ostavke vlade zbog prosvjeda, Željazkov obnaša funkciju privremenog (caretaker) premijera do novih izbora. Kao privremeni premijer predao je bugarske kovanice eura europskim liderima (von der Leyen, Lagarde).

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

“Uvođenje eura rezultat je dosljednih napora i reformi; donosi ekonomsku stabilnost, veće povjerenje i nove mogućnosti za građane i biznis, a Vlada je poduzela sve mjere za glatku tranziciju”, istaknuo je pri primopredaji. Eurobarometar iz 2025. pokazao je da 49 posto Bugara protivi uvođenju eura zbog straha od inflacije i “zaokruživanja cijena”. Na to je Željazkov, kao privremeni premijer, reagirao krajem 2025.: “Računam na toleranciju građana i poduzeća; inflacija nije povezana s uvođenjem eura”. Stručnjaci, međutim, upozoravaju na rizik od fiskalnog popuštanja.

Bugari podijeljeni

Politička nestabilnost potkopava ekonomski napredak Bugarske: od 2021. godine održano je sedam parlamentarnih izbora, a vlada premijera Rosena Željazkova podnijela je ostavku 11. prosinca 2025. usred masovnih prosvjeda protiv korupcije i spornih proračunskih mjera uključujući više poreze.

Javni bijes zbog neefikasnog upravljanja i dalje ne jenjava. Kao jedna od najsiromašnijih i najkorumpiranijih zemalja EU-a prema Transparency Internationalu, sa 6,4 milijuna stanovnika, Bugarska riskira osmi izbor u samo četiri godine, što bi produbilo gubitak investitorskog povjerenja, upozorava Reuters. Bugari su podijeljeni: zagovornici vide investicije i integraciju, skeptici strahuju od inflacije i gubitka suverenosti.

“Bugarska je redovito na udaru ruske kampanje dezinformiranja; Rusija pokušava vratiti zemlju u svoju sferu. Ulaskom u zonu eura Bugarska je dublje usidrena u Zapadnu Europu, što jača EU”, naglašava Guntram Wolff iz Bruegela. “Stranke koje podržavaju euro i zapadnu integraciju imaju stabilnu većinu u parlamentu, euroskeptici su manjina i to se neće promijeniti”, zaključuje Beckmann za Deutsche Welle.