Zagrebačka burza ove je godine bila mjesto iznimno živahne trgovine. Uz nova izdanja državnih vrijednosnih papira u kojem je sudjelovao i veliki broj građana, najvažnije su tri javne ponude (IPO) – ING-GRAD-a, Žito Grupe i Tokić grupe koje su proširile investicijski spektar.
Uz već provedene javne ponude ING-GRAD-a i Žita, vrijednost ovogodišnjih IPO-a na domaćem tržištu s Tokićem se popela na 214 milijuna eura, od čega na svježi kapital za rast i razvoj biznisa tih kompanija otpada 185 milijuna. Više od 85 milijuna eura pritom je došlo od ukupno oko 8700 građana, tj. malih ulagatelja (među kojima i njihovih radnika) koji su sudjelovali u ta tri IPO-a. Kad je riječ o individualnim investitorima, u slučaju ING-GRAD-a oni su sudjelovali s gotovo 25 od ukupno 60,7 milijuna eura, dok su kod Žita upisali 52 od ukupno 130 milijuna. Primjetno je da je IPO Tokića prvi u kojemu je konačna cijena utvrđena na donjoj točki definiranog raspona (ING-GRAD-ov je proveden na gornjoj, a ponuda Žita približno na sredini prvotnog raspona od 18,5 do 22 eura).
Većoj živosti svakako je pridonijela i činjenica da je participiranje u izdanjima vrijednosnih papira danas, s platformama e-riznica i m-riznica, i daleko jednostavnije nego prije. Prema Bloombergovoj listi IPO-a, Hrvatska je među top 30 tržišta u svijetu, ispred Italije i Češke, ali i samo pet mjesta iza Velike Britanije.
“Uspješni primjeri javnih ponuda dionica te tri kompanije daju dodatni poticaj da i druge kompanije u sličnoj fazi razmotre tržište kapitala kao alternativu u idućem razdoblju. Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina (a i danas) jedna od najbrže rastućih ekonomija na teritoriju Europske unije, također je i politički vrlo stabilna, sa zdravim ekonomskim fundamentima, uvela je euro i ušla u schengenski prostor. U tijeku je i priprema za ulazak u OECD, za koju ne sumnjam da će biti uspješna”, napisala je nedavno predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić u kolumni za PD Vikend.
Regionalno udruživanje
Zagrebačka burza dio je inicijative osam regionalnih burzi uz potporu EBRD-a koja je rezultirala potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju u vezi sa suradnjom usmjerenom na razvoj tržišta kapitala. Svrha je te inicijative poticanje zajedničkog razvoja nacionalnih tržišta kapitala uključenih država putem bliže suradnje i usklađivanja regulatornih okvira, s krajnjim ciljem povećanja likvidnosti i stvaranja jačih, vidljivijih, učinkovitijih i konkurentnijih tržišta kapitala. Iskorištavanjem punog potencijala tržišta kapitala i šireg financijskog sektora zemlje sudionice nastoje ojačati svoja gospodarstva i produbiti suradnju.
Promjene u agro-sektoru
Žito Grupa je, osim javne ponude dionica, u studenome objavila preuzimanje Zvijezde. Ako regulator odobri preuzimanje, Žito će u svoj portfelj uključiti tri brenda – Zvijezdu, Margo i Omegol. Zvijezdino ulje, navodi se u priopćenju, godinama drži vodeću poziciju na hrvatskom tržištu i ima značajne udjele i u regiji.
Prema istraživanjima koja prate prodaju i snagu brendova, na koja se kompanija poziva, Zvijezda je vodeća u svim ključnim kategorijama proizvoda. U priopćenju se navodi da je pet Zvijezdinih brendova među deset najjačih u Hrvatskoj te da se Zvijezda ulje i Zvijezda majoneza redovito izmjenjuju na vrhu ljestvica.
Osim Zvijezde, Fortenova grupa ove je godine u procesu dezinvestiranja prodala i Agrolagunu, koju je preuzeo Badel 1862. Badel 1862, vodeći hrvatski proizvođač jakih alkoholnih pića i vina, preuzimanjem tog udjela, nastavlja konsolidirati domaću industriju proizvodnje alkoholnih pića. Ovom akvizicijom Badel učvršćuje svoju lidersku poziciju u proizvodnji kvalitetnih i vrhunskih vina na hrvatskom tržištu. Uz postojeće vinograde i vrhunska vina koja Badel proizvodi u Dalmaciji i kontinentalnoj Hrvatskoj, integracijom Agrolagune ponuda će se dodatno zaokružiti i vrhunskim istarskim vinima.
Ove je godine i službeno zaključena transakcija kojom je Podravka preuzela agro segment Fortenova grupe. Krajem siječnja, potpisivanjem Ugovora o prijenosu udjela Podravka je zaključila akviziciju poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe, čime je finaliziran proces preuzimanja Belja, Vupika, PIK-a Vinkovci, Energije Gradec, Belje Agro-Veta i Felixa.
Sjajna godina Končara
Končar je već godinama nezaobilazan dio “kreme” poslovne scene u Hrvatskoj. Grupi Končar 2025. je šesta rekordna godina za redom u kojoj očekuje ukupne prihode iznad lanjske 1,1 milijarde eura, dok u 2026. ulazi s ugovorima vrijednim 2,5 milijardi eura te planovima ulaganja u nove kapacitete i daljnju transformaciju kompanije, poručio je prošloga tjedna predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak.
Kolak je na godišnjem susretu s medijima naglasio da i u 2026. očekuju stabilan rast te da im novi ugovori iznad 2,5 milijardi eura jamče stabilnost poslovanja “bar iduće dvije godine”.
“Do kraja 2026. vjerujemo da ćemo imati 2,9 milijardi eura novougovorenih poslova i, ako sve izvršimo prema planovima za tu godinu, procjenjujemo da ćemo ostvariti ukupne prihode veće od 1,4 milijarde eura. Kroz slijedeće tri godine planiramo velike investicije, iznad 500 milijuna eura, od čega već u 2026. više od 140 milijuna eura, čime ćemo i značajno proširiti proizvodne kapacitete”, najavio je Kolak.
Od projekata ugovorenih u 2025., a koji će završiti u idućoj godini naveo je onaj proizvodnje obnovljivog vodika u Ininoj Rafineriji nafte Rijeka, za koji je rekao da je, koliko znaju, i prvi takav u Europi, a provode ga s tvrtkom Siemens Energy, s kojom je suradnju ocijenio sve boljom.
Zaba u refinanciranju Fortenove
Potkraj srpnja, Fortenova grupa je potpisala ugovor o refinanciranju postojećeg zaduženja u iznosu od 550 milijuna eura sa Zagrebačkom bankom i UniCredit Groupom. Ovim aranžmanom, koji predstavlja najveće privatno korporativno financiranje u Republici Hrvatskoj koje je aranžirala jedna bankarska grupacija, Fortenova grupa ostvaruje važan korak u daljnjoj stabilizaciji i jačanju svoje financijske pozicije. Ujedno, riječ je o prvom bankarskom financiranju koje je Grupa realizirala na tržištu od svog osnutka 2019. godine. Od tada, Fortenova grupa sustavno provodi strategiju razduživanja putem prodaje imovine i povećanja profitabilnosti, čime je značajno smanjila razinu zaduženosti. Omjer neto financijskog duga i operativne dobiti (EBITDA) danas je unutar raspona koji odgovara investicijskom kreditnom rejtingu.
Ovim potezom Zagrebačka banka i UniCredit Group još jednom su pokazale da prepoznaju stratešku važnost poslovanja Fortenova grupe na tržištima jugoistočne Europe. Kao banke sa sjedištem u Europskoj uniji, dokazale su da imaju kapacitet konkurirati globalnim financijskim institucijama u pružanju podrške velikim i važnim poslovnim sustavima.
Rijeka Gateway
Potkraj listopada, kontejnerski terminal Rijeka Gateway i službeno je otvoren iako je u funkciji još od 10. rujna ove godine. Riječ je o najmodernijem i tehnološki najnaprednijem kontejnerskom terminalu u jadranskoj regiji.
“Rijeka ima stratešku prednost kao prva točka ulaska u srednju i jugoistočnu Europu, kao i povezanost s brzim kopnenim uslugama. Nadamo se da ćemo uskoro vidjeti pozitivan utjecaj u Hrvatskoj”, kaže Keith Svendsen, izvršni direktor APM Terminalsa.
Rijeka Gateway, zajedničko ulaganje tvrtki APM Terminals i Enna Group, predstavlja najveće privatno ulaganje u logističku infrastrukturu u Hrvatskoj. Novi terminal osigurava strateški važan položaj Rijeke i Hrvatske kao logističkih vrata prema srednjoj i istočnoj Europi. Rijeka Gateway uključen je u mrežu Istok-Zapad u suradnji Gemini između Maerska i Hapag-Lloyda na ruti AE12/SE1, što ga čini ključnim terminalom na jednoj od najvažnijih svjetskih brodarskih ruta između Azije i Europe. U prvoj fazi terminal raspolaže s 400 metara obale i godišnjim kapacitetom od 650 tisuća TEU, koji će se, nakon planiranog proširenja u sljedećoj fazi (do 2035. godine), povećati na 680 metara obale i kapacitet od preko milijun TEU. Ukupna investicija u Rijeka Gateway prelazi 380 milijuna eura, a zajedno s vrijednošću prometne infrastrukture – od cesta do željezničkog prostora u luci i oko nje – investicija doseže 600 milijuna eura. Ukupan broj zaposlenika na terminalu već je premašio 300.
Niz Bosqarovih pothvata
Jedan od najvažnijih poslovnih događaja zbio se na samom kraju godine. Društvo Bosqar objavljuje kako je dana 18. prosinca 2025. sklopio ugovore kojim se reguliraju uvjeti i način realizacije strateški značajnog ulaganja u Mlinar, u ukupnom iznosu do 80 milijuna eura. Investiciju predvodi Europska banka za obnovu i razvoj s iznosom od do 50 milijuna eura, uz sudjelovanje Bosqara. Predmetno ulaganje, koje je uvjetovano ishođenjem odobrenja nadležnih regulatora, dodatno će ojačati tržišnu poziciju Mlinara, učvrstiti Future Food poslovnu vertikalu Bosqar Investa, a ujedno je i snažna potvrda kontinuiranog stvaranja vrijednosti u portfeljnim kompanijama grupe. Transakcija je strukturirana u dvije faze. Prva uključuje inicijalno ulaganje EBRD-ja u iznosu od 35 milijuna eura za stjecanje oko 17 posto vlasničkog udjela u Mlinaru, čime se osigurava kapital za ubrzano širenje, daljnji razvoj proizvoda i ulazak na nova tržišta. U drugoj se računa na dodatnih 45 milijuna eura, za koje se očekuje da će biti investirani tijekom razdoblja od 12-24 mjeseci, pri čemu EBRD može odlučiti pružiti iznos od do 15 milijuna eura, a Bosqar Invest i MidEuropa mogu odlučiti pružiti iznos od preostalih 30 milijuna eura. Prethodno, Bosqar je ljetos preuzeo za 100 milijuna eura većinski udjel od 67 posto dionica u Mlinaru, a potkraj 2024. preuzeo je i slovensku tvrtku Panvita.
Sankcije NIS-u i Janaf
Naftna industrija Srbije (NIS), koja je u većinskom ruskom vlasništvu, početkom listopada nije dobila novu odgodu sankcija Washingtona uvedenih ruskom energetskom sektoru, priopćila je u četvrtak ta kompanija nakon što je u ponoć po istočnom vremenu stupila na snagu odluka američkog ministarstva financija. Janaf, koji isporučuje između dva i tri milijuna tona nafte i ostvaruje oko 40 milijuna eura prihoda, s NIS-om je lani sklopio ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte do kraja iduće godine. Stjepan Adanić, predsjednik Uprave Janafa, kazao je da će, ako se sankcije održe do kraja godine, kompanija izgubiti 18 milijuna eura. Sankcije Naftnoj industriji Srbije dio su kaznenog paketa sankcija Sjedinjenih Država protiv ruskog energetskog sektora, a NIS je pod lupom američkih sankcija od početka ove godine budući da više od 55 posto dionica u toj tvrtki zajedno drže ruski Gazprom Neft i Gazprom.
Modernizacija željeznice
Hrvatske putnike od kraja rujna prevozi prvi baterijski vlak. Riječ je o prvom vlaku koji pokreće isključivo baterijski sustav. U svibnju je predstavljen elektrobaterijski vlak, koji se spaja i na elektrificiranu mrežu, dok je ovaj namijenjen za prijevoz putnika isključivo na neelektrificiranoj mreži pruga. Proizveo ga je Končar, a za pogon će upotrebljavati baterije koje se pune u punionicama u Bjelovaru, Virovitici, Osijeku, Varaždinu, Puli i Splitu.
“Ovakvi vlakovi bit će na neelektrificiranim prugama. Autonomija vlaka je oko 200 kilometara, a uz ovaj projekt napravljeno je i šest punionica. Vlak će prometovati u Splitu i okolici”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Nadamo se i da će nizinska pruga napokon krenuti u realizaciju…
