Hrvatska se nalazi na ključnoj raskrsnici strukturnih i fiskalnih reformi, nužnih za održiv gospodarski rast i financijsku stabilnost, istaknuli su stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Šefica misije MMF-a u Hrvatskoj Yan Sun navodi: “Vlada je poduzela ispravne korake uvođenjem poreza na nekretnine i povećanjem opterećenja za kratkoročni najam, no željeli bismo vidjeti prelazak na oporezivanje prema tržišnoj vrijednosti nekretnina.”

Također je naglasila važnost povećanja ponude pristupačnih nekretnina kao ključnog faktora za smanjenje pritiska na tržište i sprječavanje špekulacija. “Potrebno je dodatno usmjeriti reforme prema povećanju fiskalne discipline i učinkovitosti javne potrošnje,” dodala je.

Mirovinski sektor

U izvješću MMF-a navodi se kako je hrvatsko gospodarstvo u 2025. među najbržima u eurozoni, uz očekivano usporavanje realnog rasta BDP-a s gotovo četiri posto na 3,1 posto, dok se za 2026. predviđa rast od 2,7 posto. Poticaj domaćoj potražnji pružaju povećani realni dohoci kućanstava, niže kamatne stope i ulaganja financirana sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

Međutim, MMF upozorava da je zadržavanje akomodativne fiskalne politike, u kombinaciji s brzim rastom plaća u javnom sektoru, potencijalno vodeći uzrok prijetnji pregrijavanju gospodarstva. Takvi trendovi mogli bi usporiti pojačanu dezinflaciju te ozbiljno ugroziti konkurentnost Hrvatske. Stoga se naglašava hitna potreba za ograničavanjem rasta plaća i socijalnih rashoda, uz uvođenje strože fiskalne discipline, posebno na lokalnoj razini, kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje fiskalnog stanja.

Izvješće preporučuje racionalizaciju poreznog sustava, uključujući smanjenje izuzeća i sniženih stopa PDV-a te proširenje porezne osnovice. Posebna pozornost pridaje se povećanom oporezivanju imovine i prihoda od kratkoročnog najma, na temelju tržišne vrijednosti nekretnina, što pridonosi pravednijem i učinkovitijem sustavu.

U sektoru mirovinskog osiguranja najvažniji prioriteti su povećanje starosne granice za umirovljenje povezan s očekivanim životnim vijekom stanovništva, smanjenje prava na prijevremenu mirovinu te povećanje minimalnog staža doprinosa. Uz to, MMF ističe potrebu za poboljšanom integracijom imigranata kao rješenje za kronični nedostatak radne snage i demografske izazove s kojima se zemlja suočava. Reformama zdravstva i obrazovanja treba ciljati na povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova, uz poseban fokus na reorganizaciju bolničkog sustava i povećanje uključenosti odraslih u obrazovanje. Javni izdaci za ove sektore trenutno premašuju prosjek EU za oko 0,5 posto BDP-a.

Inflacija je u 2025. dosegnula 4,4 posto, s očekivanjem da će do kraja 2026. pasti na ciljanu razinu Europske središnje banke od oko dva posto. Rast mase plaća, koja je već jedna od najvećih u eurozoni, dodatno negativno utječe na fiskalnu stabilnost. Unatoč padu dobiti, bankovni sektor ostaje stabilan, dobro kapitaliziran i likvidan. MMF je pohvalio mjere Hrvatske narodne banke, uključujući planirano povećanje protucikličkog zaštitnog sloja kapitala na dvije posto od 2027. godine, što će dodatno ojačati otpornost financijskog sustava.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kao ključni element zelene tranzicije predlaže se uvođenje poreza na ugljik u sklopu EU sustava trgovanja emisijama (ETS), zajedno s postupnim ukidanjem subvencija za fosilna goriva.

U svjetlu globalne neizvjesnosti i strukturnih promjena, MMF naglašava da je nužno ubrzati strukturne reforme za povećanje produktivnosti, očuvanje fiskalne i makroekonomske stabilnosti te jačinu otpornosti na buduće šokove. Fiskalna disciplina i održivost javnih financija ostaju temelji dugoročnog gospodarskog razvoja i socijalne kohezije u Hrvatskoj.