Cijena zlata naglo je pala u utorak više od pet posto, što predstavlja najveći dnevni pad od 2020. godine, čime je prekinut ovogodišnji rekordni rast cijena tog plemenitog metala. Nakon višemjesečne uzlazne putanje koja je kulminirala tijekom sezone kupovine za Diwali, hinduistički festival svjetla, tržište je doživjelo snažnu korekciju koju analitičari ocjenjuju “nužnim otrežnjenjem” nakon pregrijane potražnje, objavio je Financial Times. Unca zlata dosegla je u ponedjeljak povijesni maksimum od 4381,52 dolara, no već dan kasnije cijena je potonula čak 6,3 posto, na 4082,03 dolara, prije nego što se trgovanje u SAD-u zatvorilo na 4125,22 dolara.

Usijano tržište

“Tržište je postalo previše usijano. Glavni okidač za pad je ekstremno prekupa pozicija – rast je ušao u zrelu fazu”, upozorila je Nicky Shiels, analitičarka iz MKS Pamp-a. Dodala je kako je “činjenica da je porast od tisuću dolara u šest tjedana jasan signal da se nalazimo u stratosferi cijena”. U posljednja dva mjeseca zlato je poskupjelo čak 25 posto, a nagli rast cijena bio je potaknut kombinacijom geopolitičkih napetosti, rasta javnog duga i potrage investitora za sigurnim utočištima u uvjetima trgovinskog rata koji vodi administracija Donalda Trumpa. Pad cijena u utorak nije zaobišao ni druge plemenite metala – srebro je palo za 7,4 posto, a platina za pet posto.

Analitičari ističu da je pad cijena uslijedio nakon znakova popuštanja napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, kao i oporavka vrijednosti američkog dolara, što je umanjilo privlačnost zlata kao zaštite od valutnih rizika. Dodatnu nesigurnost unijelo je i odsustvo službenih podataka o pozicijama investitora na tržištu terminskih ugovora, s obzirom na to da je prikupljanje tih podataka privremeno obustavljeno zbog zatvaranja američke vlade.

Kraj festivala u Indiji

Prema pisanju Financial Timesa, ulogu u korekciji cijena ima i sezonski faktor, odnosno završetak indijske sezone kupovine zlata nakon proslave Diwalija i početka sezone vjenčanja, kada tradicionalno slabi potražnja na jednom od najvećih svjetskih tržišta. Glavni pokretač ovogodišnjeg rasta bila je pojačana potražnja središnjih banaka, koje zlato kupuju kako bi diversificirale devizne rezerve i smanjile ovisnost o američkom dolaru.

U posljednjim mjesecima značajan zamah dao je i ulaganje institucionalnih investitora kroz zlatom poduprte burzovne fondove (ETF-ove), koji su u rujnu zabilježili rekordne mjesečne priljeve od 26 milijardi dolara. Paralelno s time, maloprodajna euforija dovela je do redova pred zlatarnicama od Japana do Australije, dodatno potpirujući rast cijena.

Prema riječima Suki Cooper, analitičarke Standard Chartereda, aktualni pad cijena predstavlja prije svega “tehničku korekciju”. “Dugoročno, i dalje vidimo više uzlaznih rizika za zlato”, navodi Cooper, dodajući da se u posljednja dva mjeseca “krug investitora dramatično proširio, no sada se testira koliko je ta potražnja zapravo otporna”.

Unatoč oštrom padu, tržišni stručnjaci ocjenjuju da zlato ostaje u dugoročnom uzlaznom trendu, iako naglašavaju i dalje izraženu volatilnost. Nakon euforičnog rasta potaknutog geopolitičkom neizvjesnošću i institucionalnim kupnjama, investitori se sada okreću racionalnijem procjenjivanju vrijednosti i mogućnosti da se cijene plemenitih metala stabiliziraju na održivijim, nižim, razinama.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju