Kina ubrzava izgradnju naftnih rezervi kao dio strategije povećanja zaliha sirove nafte, što je pojačano nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, događaja koji je značajno poremetio globalne tokove energije. Prema Reutersovoj analizi, državne naftne tvrtke kao što su Sinopec i CNOOC planiraju otvoriti 11 novih skladišnih lokacija u 2025. i 2026. godini, što će dodati oko 169 milijuna barela kapaciteta za skladištenje. Do sada je izgrađeno 37 milijuna barela, a kapacitet novih lokacija bit će dovoljan za dvije tjedne količine kineskog neto uvoza nafte, prema izračunima Reutersa zasnovanima na kineskim trgovinskim podacima.

Kineska tajnovitost

Bloombergovi analitičari ističu kako Kina u 2025. prosječno dnevno povećava zalihe za oko 530 tisuća barela, što apsorbira višak globalne ponude i pomaže stabilizirati cijene, dok OPEC+ postupno ukida rezove u proizvodnji. Ova politika akumulacije, kako navode analitičari, služi kao ključna mjera kineske energetske sigurnosti u uvjetima globalne neizvjesnosti i očekuje se da će se nastaviti barem do prvog kvartala 2026., potaknuta cijenama nafte ispod 70 dolara po barelu, što dodatno potiče punjenje strateških zaliha.

Kineska vlada ocjenjuje svoju veliku ovisnost o uvozu nafte kao stratešku ranjivost, posebno zato što se nafta prevozi tankerima. Iz tog razloga nastoji ne samo povećati skladišne kapacitete i diversificirati izvore uvoza, već i održavati stabilnu domaću proizvodnju kako bi smanjila ranjivost na globalne poremećaje. Istodobno, Kina ubrzano razvija obnovljive izvore energije i planira elektrificirati vozni park, što, prema procjenama Financial Timesa, vodi prema vrhuncu potrošnje nafte 2027. godine, čime država balansira između energetske sigurnosti i dugoročnih klimatskih ciljeva.

The Economist navodi kako je izgradnja skladišnih objekata u Kini značajno ubrzana te da planirani kapaciteti za 2025. i 2026. godinu gotovo dostižu ukupni kapacitet koji su kineske tvrtke dodale u prethodnih pet godina. Napominju da zbog kineske tajnovitosti popis svih projekata možda nije cjelovit.

Reuters također navodi da je strateška inicijativa za povećanje naftnih rezervi počela već od 2006., no značajan poticaj dobila je nakon 2022. godine kao odgovor na geopolitičke rizike. Krajem 2023. kineska je vlada naložila državnim naftnim firmama pojačanu kupnju za strateške rezerve, uz ciljanu količinu od 140 milijuna barela za skladištenje do ožujka 2026. godine.

June Goh, analitičarka iz Sparta Commoditiesa u Singapuru, komentira ovu političku strategiju u svom analitičkom osvrtu objavljenom u Reutersu: “Kineska strategija povećanja naftnih zaliha nije samo mjera osiguranja energetskih potreba, već odgovor na složen i brzo mijenjajući geopolitički kontekst. S obzirom na povećane geopolitičke napetosti, posebno u regijama poput Ukrajine i Irana, Kina aktivno radi na smanjenju svoje ranjivosti u energetskom sektoru. Ova strategija, koja uključuje raznolikost izvora, povećanje skladišnih kapaciteta i prilagodbu potrošnje u novim energetskim uvjetima, od vitalne je važnosti za stabilnost kineske ekonomije i njezinu poziciju u globalnoj energiji.”

BBC naglašava da se kineske naftne rezerve sastoje od tradicionalnih strateških zaliha i relativno novih komercijalnih rezervi, koje su formalno integrirane u nacionalni sustav prema zakonu usvojenom početkom 2025. godine, kojima upravlja Nacionalna uprava za hranu i strateške rezerve.

Rezerve SAD-a

S druge strane, SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte i neto izvoznik, posjeduje najveće i najbolje razvijene strateške naftne rezerve na svijetu, koje su krajem kolovoza 2025. iznosile oko 404 milijuna barela. Te rezerve, pohranjene u podzemnim slanim kavernama na nekoliko lokacija u Teksasu i Louisiani, služe kao ključni alat za stabilizaciju domaćega i globalnog tržišta nafte u slučaju poremećaja, a SAD kontinuirano upravljaju njihovim nadopunjavanjem i održavanjem radi osiguranja energetske sigurnosti.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Prema navodima vodećih medija, Kina koristi ovu intenzivnu politiku povećanja naftnih zaliha kao sigurnosni mehanizam u neizvjesnom geopolitičkom i globalnom ekonomskom okruženju, istodobno uravnotežujući svoje dugoročne ciljeve energetske tranzicije. Međutim, ključno je pitanje može li ovaj pristup dugoročno osigurati stabilnost i učinkovitost kineske energetske strategije u svjetlu globalnih tržišnih turbulencija i promjena u potražnji.