Signali koji su posljednjih nekoliko mjeseci stizali kroz objave raznih ekonomskih pokazatelja za razdoblje od travnja do lipnja potvrdili su se i u službenoj prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku o kvartalnom bruto domaćem proizvodu (BDP).

Prema izvornim podacima, u usporedbi s drugim tromjesečjem prošle godine hrvatsko je gospodarstvo ostvarilo realan rast od 3,4 posto, što je ubrzanje dinamike u odnosu na 2,9 posto godišnje stope zabilježene u prvom kvartalu. Jačanju dinamike pridonijeli su nešto kasniji blagdani (i prateće jačanje potrošnje) ove u odnosu na prošlu godinu.

Uvoz robe i izvoz usluga

Naime, desezonirani podaci, koji se koriste u međunarodnim usporedbama, i za prvi i za drugi kvartal upućuju na istovjetan međugodišnji rast, po stopi od 3,2 posto, s tim da je sezonski prilagođen tromjesečni BDP u odnosu na prethodni kvartal povećan za 1,2 posto realno. Kako bilo, osim što imamo već 18. kvartal zaredom s pozitivnim godišnjim stopama, procjena je državnih statističara da je u prvoj polovici 2025. gospodarstvo raslo 3,2 posto realno. Time je prema tempu BDP-a Hrvatska i dalje pri vrhu ljestvice EU-a, odnosno u skupini tri-četiri članice s najvećim stopama. U odnosu na prosječan rast na razini Unije, hrvatski BDP je u prvih pola godine na dvostruko većoj stopi.

Za ubrzanje rasta (prema izvornim podacima) u drugom tromjesečju više-manje je zaslužna domaća potražnja; prije svega, povećanje osobne potrošnje i investicija. Potrošnja kućanstava kao najveća sastavnica BDP-a porasla je za četiri posto na godišnjoj razini (u prva tri mjeseca bila je na znatno skromnijih 1,7 posto), dok su tzv. bruto investicije u fiksni kapital u “proljetnom” kvartalu ubrzale na 5,2 posto godišnjeg rasta (s 4,5 posto u prva tri mjeseca). Državna potrošnja je pak u odnosu na prvo tromjesečja usporila rast s 5,8 na 2,4 posto, ali imajući u vidu bazni efekt, tj. njezin snažan rast uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, i nešto sporije realno povećanje odražava nastavak razmjerno ekspanzivne fiskalne politike.

Prema državnim statističarima, uvoz roba i usluga uvećan je za 3,3 posto, znatno manje u odnosu na 8,8 posto u prethodnom kvartalu. Pritom je znatno jače rastao uvoz usluga nego roba – kod roba je međugodišnji realni rast bio relativno skromnih 0,9 posto, a kod usluga čak 16,4 posto. Istodobno, i u izvozu roba i usluga u proteklom je tromjesečju zabilježeno skromnije međugodišnje povećanje – za 1,6 posto (u prethodnom kvartalu 6%), s tim da je izvoz usluga, koji umnoogme odražava turizam, u odnosu na drugo tromjesečje 2024. realno pao za 0,3 posto, dok je kod roba porastao za 3,7 posto.

Za dio ekonomista podaci vezani uz realne promjene izvoza i uvoza pomalo su neobične. Tako Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u njima iščitava određene nekonzistentnosti; posebice s obzirom na (realni) rast uvoza roba i istodoban pad izvoza usluga. To je, doduše, dijelom i priča o cijenama, odnosno deflatorima. Promatra li se BDP s prihodne strane, prema područjima djelatnosti, sve kategorije u drugom tromjesečju bilježe pozitivne realne stope, dok su npr. u prvom tromjesečju kod dviju (Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i Informacije i komunikacije) bile negativne.

BDV u sektoru IT-a

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, ohrabrujućim posebice smatra rast bruto dodane vrijednosti (BDV) u prerađivačkoj industriji – nakon 2,3 posto u prvom kvartalu, u drugome je ubrzao na 4,1 posto. Industrija se očito pokazuje žilavom, kaže, dodajući kako je u prerađivačkom sektoru vidljivo i povećanje rasprostranjenosti, i po djelatnostima i po tržištima. Isto tako, primjećuje kako i BDV u sektoru IT-a pokazuje oporavak, što bi pak moglo biti povezano i s ulaganjima vezanim uz umjetnu inteligenciju.

Kemijska industrija

‘Europa bez kemijske industrije postaje ovisna i ranjiva’

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

Građevinarstvo je pak kategorija koja u prvoj polovici godine bilježi realan međugodišnji rast veći od sedam posto (7,1 u prvom i 7,4% u drugom kvartalu). Razmjerno visokim stopama u tom sektoru svakako ključno pridonose priljevi novca iz europskih fondova, posebice iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO). Oni su uvelike vezani uz javni sektor, a kako se i u bloku koji objedinjuje djelatnosti koje se u najvećoj mjeri odnose na državu (javna uprava i obrana, obrazovanje i zdravstvo) ove godine bilježi solidan rast BDV-a, ona ima i značajan doprinos dinamici ukupnog gospodarstva.