Tijekom pandemije koronavirusa, rad od kuće za mnoge je postao nova stvarnost. Milijuni zaposlenika svoje su urede zamijenili kuhinjskim stolovima i dnevnim boravcima. Godinama kasnije, mnogi su se navikli na stečenu slobodu, no sve veći broj šefova želi svoje timove natrag u uredima. Prema analizi koju prenosi njemački Bild, postavlja se ključno pitanje: koliko je rad od kuće danas uistinu raširen?

Zaprimili oko 4100 prijava

Imate vremena još samo do 1. rujna: Prijavite se za sufinanciranje, Fond najavio zatvaranje poziva

Prema najnovijoj analizi platforme za karijere Zety, unatoč želji poslodavaca za povratkom u urede, velik broj ljudi i dalje radi od kuće. Trenutno 23,5 posto zaposlenih redovito radi na daljinu, od čega njih 13,2 posto to čini svakodnevno.

Za usporedbu, tijekom lockdowna 2020. godine taj je udio iznosio 27 posto, dok je prije pandemije bio tek oko 12 posto. Podaci pokazuju da od kuće najčešće rade stručnjaci iz IT sektora, samozaposleni (39 posto) te menadžeri i rukovoditelji (40,5 posto).

Caio Sampaio, autor na platformi Zety i certificirani savjetnik za karijere, objašnjava prednosti rada na daljinu.

“Rad od kuće zaposlenicima daje slobodu da spavaju duže, izbjegnu svakodnevno putovanje na posao i uzmu pauzu kada im je zaista potrebna. To povećava zadovoljstvo, jača lojalnost tvrtki i služi kao prevencija sindromu izgaranja (burn-out). U konačnici, to može smanjiti broj dana provedenih na bolovanju i povećati produktivnost”, ističe Sampaio.

Strah od gubitka kontrole: Kako poslodavci reagiraju?

S druge strane, poslodavci strahuju od pada učinkovitosti kada zaposlenici nisu pod izravnim nadzorom u uredu. Iako relevantne studije ne pokazuju opći pad produktivnosti, zabrinutost je vidljiva. Primjerice, u SAD-u otprilike tri od četiri tvrtke priznaju da koriste digitalne alate za nadzor – poput praćenja aktivnosti na zaslonu ili bilježenja pokreta mišem.

Mlađa generacija ima jasan stav o ovom pitanju. Čak 35 posto mladih u dobi od 16 do 24 godine preferira rad od kuće, a za 40 posto njih ta je mogućnost ključan kriterij prilikom odabira posla.

Ipak, važno je napomenuti da zakonski okvir nije uvijek na strani zaposlenika. Prema njemačkom radnom pravu, na koje se originalni članak odnosi, ne postoji opće zakonsko pravo na rad od kuće. Takva mogućnost ovisi isključivo o dogovoru s poslodavcem, odnosno o tome je li definirana ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.

Električni iskorak

Kompaktni električni modeli sve ozbiljnije ulaze u svakodnevicu europskih vozača

Problemi s likvidnošću

Zašto kašnjenje u naplati najviše pogađa tvrtke koje rastu?