Od 2014., a posebice nakon invazije na Ukrajinu 2022., Rusija je intenzivirala militarizaciju regije, modernizirajući svoje baze i sjevernu flotu na poluotoku Koli, gdje se nalaze strateške nuklearne podmornice.
Rusija je prošli mjesec održala masovne vojne vježbe na Arktiku, području koje je predsjedniku Vladimiru Putinu posebno važno.
U vježbi nazvanoj “Srpanjska oluja” sudjelovalo je 150 brodova, 15.000 vojnika, više od 120 zrakoplova i 10 obalnih raketnih sustava koji su korišteni za uvježbavanje proturaketne i protupodmorničke obrane, osiguranja plovnih putova te testiranje novih tehnologija, uključujući dronove.
Rusija je prošli mjesec održala masovne vojne vježbe na Arktiku, području koje je predsjedniku Vladimiru Putinu posebno važno.
U vježbi nazvanoj “Srpanjska oluja” sudjelovalo je 150 brodova, 15.000 vojnika, više od 120 zrakoplova i 10 obalnih raketnih sustava koji su korišteni za uvježbavanje proturaketne i protupodmorničke obrane, osiguranja plovnih putova te testiranje novih tehnologija, uključujući dronove.
Pomorska parada nije održana zbog straha od ukrajinskih dronova. Ruski portal Sputnik piše kako je naglasak ovogodišnje vježbe demonstracija moći i spremnosti Rusije na očuvanje svojih morskih teritorija, luka i baza.
Arktik je predsjedniku Vladimiru Putinu posebno važan i prije ljeta je naložio da se u sljedećem trogodišnjem proračunu za nacionalne projekte uključi razvoj Arktika, s naglaskom na bolje prometno i transportno povezivanje.
Arktik se tako, uz pomoć Trumpovih prijetnji kupovinom ili pripajanjem Grenlanda opet vratio u fokus interesa velikih sila, nakon kraćeg zatišja.
Regija koja obuhvaća Arktički ocean i okolna područja dugo je bila predmet dogovora osam država s teritorijem unutar Arktičkog kruga (Rusija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Norveška, Danska (preko Grenlanda), Finska, Švedska i Island). Većih trzavica nije bilo.
No klimatske promjene dramatično su počele mijenjati Arktik, čineći ga dostupnijim za gospodarske aktivnosti.
Led se topi brzinom nekoliko puta većom od globalnog prosjeka, otvarajući nove pomorske putove (poput Sjevernog morskog puta i Sjeverozapadnog prolaza) i čineći resurse poput nafte, plina i rijetkih minerala dostupnijima.
Prema procjenama, Arktik sadrži oko 22 posto svjetskih neotkrivenih, ali iskoristivih resursa nafte i plina.
Rusija je najveća arktička sila, kontrolira preko 53 posto arktičke obale i vidi ga kao jedan od ključnih elemenata nacionalne sigurnosti i gospodarskog razvoja, posebice kroz Sjeverni morski put i eksploataciju resursa.
Od 2014., a posebice nakon invazije na Ukrajinu 2022., Rusija je intenzivirala militarizaciju regije, modernizirajući svoje baze i sjevernu flotu na poluotoku Koli, gdje se nalaze strateške nuklearne podmornice.
I Trumpovoj administraciji Arktik postaje pitanje strateške zaštite države. SAD trenutno zaostaje u infrastrukturi (samo dva ledolomca u usporedbi s ruskih 40), ali planira brzu izgradnju 30 novih. SAD također vidi Arktik i prostorom za suzbijanje ruskog i kineskog utjecaja.
Novi igrač na Arktiku je Kina. Iako nije arktička država i tek je povremena članica arktičkog vijeća, Kina se samoproglašava “bliskoarktičkom državom” i ulaže u znanstvena istraživanja, infrastrukturu i energetske projekte, posebice u suradnji s Rusijom.
Kineski interesi usmjereni su na Sjeverni morski put, koji bi smanjio troškove transporta između Azije i Europe te na pristup resursima poput rijetkih metala. Kineska prisutnost izaziva zabrinutost među zapadnim silama zbog potencijalnih sigurnosnih implikacija, poput dualne uporabe infrastrukture.
Dosadašnje nesuglasice oko Arktika rješavane su uglavnom mirno. Prava prekretnica je nastala nakon ruskog napada na Ukrajinu i posljedičnog ulaska Finske i Švedske u NATO. Sada je sedam od osam arktičkih država u NATO-u. Odnosno svi osim Rusije.
Dr. Lawson Brigham, profesor na Sveučilištu Alaska Fairbanks kaže: „Arktik je postao pozornica za militarizaciju više nego ikada. Nemoguće je zamisliti realnu sigurnosnu suradnju s Rusijom u dogledno vrijeme. Došlo je do potpunog raspada povjerenja i protokola.“
CSIS, Centar za strateške i međunarodne studije iz Washingtona u svom izvještaju navodi kako je jasno da Rusija ima dugoročni strateški plan za Arktik, uključujući naoružavanje pošto dominaciju u ovom dijelu svijeta vidi kao temelj svoje buduće strateške sigurnosti.
U cijelu priču se uključila i Njemačka, koja planira do kraja 2025. poslati vojne brodove za kontrolu voda Arktika. Ovu odluku je najavio ministar obrane Boris Pistorius 30. lipnja za vrijeme posjeta Danskoj. “Pomorske prijetnje su sve veće… Rusija militarizira Arktik. Sve više ruskih podmornica prisutno je na tom području”, izjavio je u Kopenhagenu.
NATO države se pripremaju, ali je presporo i ne da neće dostići ruske vojne potencijale u zoni oko Arktika već bi ta razlika mogla biti i veća, kaže Niklas Granholm iz Švedske agencije za istraživanje obrane:
„Rusija ima ogromnu geostratešku prednost u Arktiku zbog svoje obale, infrastrukture i desetljeća iskustva u regiji. Njihova Sjeverna flota, modernizirane baze i flota ledolomaca omogućuju im dominaciju.”
Analitičari vjeruju da pravi rat na Arktiku nije vjerojatan u bliskoj budućnosti jer bi bio ekstremno skup i logistički težak. Ali napetosti, incidenata i prijetnji će biti sve više.
Cijelu trenutačnu situaciju oko Arktika sažeo je Dr. Andreas Osthagen s arktičkog instituta u Norveškoj -„Rusko ponašanje u Ukrajini prelilo se na Arktik. Iako je eskalacija malo vjerojatna, više nismo u političkom vakuumu. Arktik je sada geopolitička realnost. Tržnica interesa.”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu