Niti je politici, a niti građanima, pretjerano stalo do borbe protiv korupcije. Od te borbe, u državi u kojoj je stanovništvo postalo imuno na nepravilnosti i korupcijske skandale, ne odustaju tek pojedinci. Koliko je interes slab potvrđuju i nedavno završena javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZZPN) na koju je pristiglo tek šest komentara tri zainteresirane institucije i udruga.

Mišljenja na novine Ministarstva pravosuđa u zaštiti zviždača, koje bi trebale doprinijeti učinkovitijoj borbi protiv korupcije, na koje nas tjeraju preporuke OECD-a, dali su pučka pravobraniteljica, Udruga za promicanje dobrog upravljanja i rada “Pomak” te Europska civilna inicijativa Zagreb.

Svi oni pozdravljaju predložene izmjene kojima se uvodi nekoliko novina u zaštiti zviždača, od prijave podmićivanja stranih javnih dužnosnika, mogućnosti prijave korupcije policiji i državnom odvjetništvu, širenja materijalnog područja njegove primjene do viših kazni poslodavcima te uvođenja rokova za sudske postupke. No upozoravaju da sve to nije dovoljno te da i dalje neće pružati stvarnu zaštitu onima koji odluče prijaviti korupciju.

Preporuke pravobraniteljice

“Samo formalno ispunjenje preporuka OECD-a izmjenama i dopunama ZZPN-a, bez osiguranja njihovog učinkovitog funkcioniranja i primjene u praksi, ne samo da neće imati učinak stvarnog ispunjenja navedenih preporuka, već će dovesti do slabljenja položaja prijavitelja nepravilnosti u Hrvatskoj, a time i borbe protiv korupcije”, upozoravaju kroz javno savjetovanje iz institucije pučke pravobraniteljice koja je nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti.

Institucija zadužena za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kojoj je na čelu Tena Šimonović Einwalter, ističe da ovim izmjenama nisu riješeni svi problemi i izazovi s kojima se zviždači susreću u praksi. Sukladno tome, predlažu što treba “popraviti”. Pučka pravobraniteljica, jednako kao i Udruga “Pomak”, predlaže da se prijaviteljima nepravilnosti omogući sekundarna pravna pomoć bez vezivanja tog prava uz imovinski cenzus, koji je izuzetno nizak.

U praksi tu pomoć zviždači praktički ne mogu ostvariti, a izloženi su dugotrajnim i financijski izuzetno opterećujućim sudskim postupcima, i onima u kojima traže zaštitu od otkaza i drugih vrsta osvete poslodavaca, ali i onima koje su protiv njih pokrenule prijavljene osobe, upozorava pučka pravobraniteljica dodajući da upravo “nedostupnost besplatne sekundarne pravne pomoći umanjuje potencijal ZZPN-a i rezultate borbe protiv korupcije, ali i onemogućava razvoj kulture prijavljivanja”.

Pučka pravobraniteljica dodatno traži uvođenje psihosocijalne podrške, uz emocionalnu, prijaviteljima nepravilnosti, instituta nastanka osvete, ali i osiguranje dodatnih sredstava i resursa svojoj instituciji jer će izmjene ZZPN-a dovesti do povećanja opsega poslova.

Električni iskorak

Kompaktni električni modeli sve ozbiljnije ulaze u svakodnevicu europskih vozača

Problemi s likvidnošću

Zašto kašnjenje u naplati najviše pogađa tvrtke koje rastu?

“Učinkovita primjena zakonskog okvira zaštite prijavitelja nepravilnosti bit će dovedena u pitanje ukoliko ove zakonske izmjene ne budu popraćene pravovremenim i odgovarajućim jačanjem kapaciteta institucije pučke pravobraniteljice, jer će bez toga doći ne samo do nedovoljno učinkovite zaštite prijavitelja nepravilnosti po novim, već i po ranije otvorenim predmetima pučke pravobraniteljice koji se odnose na zaštitu prijavitelja nepravilnosti”, upozoravaju.

Kažu i da je potrebno provesti edukacije službenika i dužnosnika u MUP-u i DORH-u koji će prema predloženim izmjenama također zaprimati prijave nepravilnosti, ali i sudaca kojima se nameću rokovi u donošenju odluka vezanih uz predmete prijavitelja nepravilnosti.

Bez zaštite

Preporuke za poboljšanje izmjena Zakona dala je i Udruga za promicanje dobrog upravljanja i rada “Pomak”, kojom predsjeda Adrijana Cvrtila, bivša direktorica kutinskog komunalnog poduzeća Eko Moslavina koja je nakon prijave nepravilnosti u tom gradskom poduzeću ostala bez posla.

Kako je Cvrtila rekla u nedavnom razgovoru za Poslovni dnevnik, sam zakon koji bi trebao štititi prijavitelje nepravilnosti, a koji je donesen još 2019., njoj nije bio od pomoći.

“Nisam se osjećala zaštićenom niti sam imala adekvatnu pomoć”, upozorila je. Poboljšanja nisu donijele niti izmjene iz 2022. koje smo donosili zbog preporuka Europske unije, a kako stvari stoje neće niti ove koje donosimo zbog preporuka OECD-a. Zaštita zviždača, tako i borba protiv korupcije, u Hrvatskoj ostaje mrtvo slovo na papiru. Hoće li što do predloženog biti uvaženo bit će jasnije nakon objave izvješća Ministarstva pravosuđa koje bi trebalo biti objavljeno 15. rujna.