Dok su domaći izvoznici i dalje zaokupljeni izazovima carina, odnosno protekcionističkih mjera u međunarodnoj trgovini i općenito geopolitičkim neizvjesnostima, najnovije “vijesti iz prošlosti” u pogledu robne razmjene Hrvatske potvrđuju postupni oporavak potražnje kod najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera iz europodručja.

Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku o izvozu i uvozu u prvoj polovici godine kažu da je vrijednost izvezene robe dosegnula 10,29 milijardi eura ili 6,3 posto više nego lani.

Oporavak potražnje iz EU-a

Istodobno je uvoz rastao sporije; povećan je za dva posto, na nešto manje od 22 milijarde. Na strani izvoza onaj u zemlje Europske unije rastao je nešto jače (7,2 posto, na 8,2 milijarde) od izvoza u europske nečlanice EU-a i ostatak svijeta, koji je 4,5-postotnim rastom dosegnuo četiri milijarde eura. Zasad je detaljnija slika dostupna samo za prvih pet mjeseci, a ona pokazuje da je među tri zemlje u koje naši izvoznici plasiraju najviše robe i na koje otpada više od trećine ukupne vrijednosti hrvatskog izvoza, u dvije ove godine ostvaren dvoznamenkast rast.

Naime, do kraja svibnja u Njemačku je prodano robe za 1,33 milijarde eura ili 12 posto više nego 2024., a na slovensko tržište ostvaren je rast za 14,5 posto, na 1,23 milijarde eura. I izvoz u Italiju u znaku je oporavka; povećan je za 5,7 posto, na 1,21 milijardu. I u smjeru više drugih tržišta EU-a u prvih pet mjeseci državna statistika bilježi rast, a među malobrojnijima u kojima je izvezeno manje nego lani ističe se 26-postotni pad izvoza u Mađarsku (na 476 milijuna). Nasuprot tome, iznadprosječne stope povećanja evidentirane su na tržištima Francuske i Češke (10%), kao i Grčke (26%) i Danske (33%).

Međutim, od država EU-a rastom izvoza ove godine izdvaja se ponajprije Slovačka u koju je zaključno s krajem svibnja izvoz dosegnuo 232 milijuna eura, što je u odnosu na lani više nego udvostručenje. Za povećanje od 104 posto najzaslužniji su tokovi nafte koji su zacijelo povezani s Inom i Molom; samo u prvom kvartalu vrijednost izvoza naftnih proizvoda premašivala je 52 milijuna, a dodatnih desetak milijuna odnosilo se na “aciklične ugljikovodike”.

Naglim skokom izvoza u 2025. još se više izdvaja Kanada, s više nego utrostručenom vrijednošću plasirane robe. U njezinu slučaju to je pak u najvećoj mjeri rezultat isporuke broda riječkog brodogradilišta kanadskim naručiteljima. Ona je upriličena još u prvom kvartalu u kojemu je u robnoj razmjeni s Kanadom zabilježeno 52 milijuna eura vrijednosti izvoza brodova. S tom državom značajniji su izvozni poslovi ostvareni još ponajprije u području lijekova.

Tragovi velikog brodograditeljskog posla vidljivi su i u izvoznoj statistici po djelatnostima. Naime, izvoz tzv. “ostalih prijevoznih sredstava” u prvih pet mjeseci premašio je 333 milijuna eura, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje 15-postotni porast. Kod naftnih proizvoda, pak, statistika ove godine bilježi povećanje za 27 posto, na nepunih 678 milijuna, a isti postotni rast evidentiran je i kod duhanskih proizvoda, s nešto više od 103 milijuna vrijednosti izvoza.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Izvoz struje veći za 65 posto

Jačanju izvoznih rezultata nemalo su pridonijeli i vanjskotrgovinski tokovi u području električne energije. Vrijednost izvoza u kategoriji “opskrbe električnom energijom, plinom i parom” porasla je za 65 posto, na gotovo 329 milijuna.

U sklopu prerađivačke industrije, uz nekoliko već spomenutih područja, dvoznamenkaste stope ostvarene su i u izvozu kemikalija i kemijskih proizvoda (+11,7%) te metala (10,3%). Od značajnijih izvoznih aduta Hrvatske strojevi i uređaji su kategorija koja bilježi osjetno slabije ostvarenje; do kraja svibnja izvezeno ih je za 558 milijuna ili 8,5 posto manje nego lani, dok su npr. farmaceutski proizvodi s 517 milijuna eura zasad tek u neznatnom zaostatku.