Gradovi i općine diljem Hrvatske mogli bi se uskoro suočiti sa stotinama tužbi “teških” desetke milijuna eura, nakon što je Ustavni sud na čelu s predsjednikom Miroslavom Šeparovićem poništio jednu odluku i tako doveo u pitanje cijeli niz dosadašnjih. Riječ je o slučajevima u kojima jedinice lokalne samouprave oduzmu nekomu zemljište radi “višeg interesa”, poput izgradnje ceste, ali obećanu naknadu koja je propisana Ustavom nikada mu ne isplate, pa slučaj ode u zastaru. To, prema najnovijoj presudi Ustavnog suda, više neće biti moguće.

Ngate

Nova vrsta digitalne prevare prijeti vašem bankovnom računu

Iza ove izuzetno važne sudske pobjede, koja možda neće zahvatiti toliko građana kao presuda u slučaju ilegalne klauzule u kreditima u “švicarcima”, ali ima sličnu pravnu težinu, stoji ugledno zagrebačko odvjetničko društvo Krsnik i partneri, odvjetnici Selim Šabanović i Gina Brnić, koji su je uspjeli izvojevati u višegodišnjem sudskom sporu, piše 7dnevno.

Grad Zagreb 2005. godine ishodio je lokacijsku dozvolu za izgradnju ceste Grašćica odvojak, a 2014. ponudio je vlasniku zemljišta naknadu za dio čestice na kojoj je cesta već izgrađena. Iako je vlasnik tu ponudu prihvatio, novac mu nikada nije isplaćen. Zbog toga je 2015. godine pokrenuo sudski postupak, tražeći naknadu za oduzeto zemljište, s obrazloženjem da Grad nije proveo zakonom propisani postupak izvlaštenja. Trgovački sud u Zagrebu presudio je u njegovu korist i naložio Gradu isplatu 458.806,98 tadašnjih kuna sa zateznim kamatama i troškovima.

Međutim, Visoki trgovački sud ukinuo je tu presudu, prihvativši žalbu Grada koji je tvrdio da je tužbeni zahtjev u zastari. Pozvali su se na praksu Vrhovnog suda prema kojoj rok zastare počinje teći onog trenutka kada vlasnik više ne može realno tražiti povrat posjeda – dakle, s dovršetkom gradnje ceste. No, Ustavni sud 24. lipnja 2025. godine jednoglasno je ukinuo presudu Visokog trgovačkog suda. U obrazloženju je stajalo da je tužitelju povrijeđeno pravo vlasništva jer mu nikada nije isplaćena pravična tržišna naknada, kako to propisuje članak 48. u vezi s člankom 50. Ustava. Sud je naglasio da izvlaštenje može biti ustavno prihvatljivo samo ako je provedeno u skladu sa zakonom i ako je za oduzetu imovinu isplaćena odgovarajuća naknada.

Tužitelju, čije je zemljište formalno pretvoreno u javno dobro (nerazvrstana cesta), imovina je oduzeta bez provedbe izvlaštenja, a da zauzvrat nije dobio ništa. Vodio je dva postupka – upravni (pokušaj nagodbe) i parnični – ali ni u jednom nije uspio ostvariti pravo na naknadu. Grad Zagreb, kao sadašnji vlasnik zemljišta, izvukao je korist bez ispunjavanja zakonskih obveza.

Odluka Ustavnog suda otvorila je pitanje ustavnosti dosadašnjeg pravnog shvaćanja koje je Visoki trgovački sud primijenio, a koje potječe još iz prakse bivše SFRJ, prije donošenja Ustava RH 1990. godine i Zakona o vlasništvu iz 1997. Postupak se sada, ovom odlukom, vraća na početak i vlasniku zemljišta, gotovo je sigurno, bit će nakon novog spora isplaćena naknada koja sada s kamatama vjerojatno iznosi oko stotinu tisuća eura. Ova odluka mogla bi, govori nam Šabanović, imati dalekosežne posljedice: brojni predmeti koji su ranije odbijeni zbog iste pravne argumentacije sada bi mogli biti ponovno otvoreni. Građani kojima nije isplaćena naknada za zemljište oduzeto bez izvlaštenja – često u korist lokalnih vlasti – mogli bi dobiti priliku za naknadnu pravnu zaštitu i isplatu, na temelju članka 33 i 170 Zakona o vlasništvu, piše 7dnevno.

“Teško je procijeniti koliko je ovakvih slučajeva, ali možemo bez sumnje reći da ih je samo u Zagrebu nekoliko stotina, a znam da je stanje loše i u Splitu. Riječ je o kaosu koji je ponajviše nastao u periodu od 2004. do 2011., kada je donesen Zakon o nerazvrstanim cestama. Sve nerazvrstane ceste taj je zakon proglasio javnim dobrom, no pitanje naknade ostalo je ‘visjeti’ u zraku”, kaže Šabanović, objašnjavajući kako su pojedine jedinice lokalne samouprave, a u ovom slučaju bio je to Grad Zagreb, to zloupotrijebile na način da su svjesno ignorirale činjenicu da bi vlasniku zemljišta na kojem je cesta morale platiti naknadu. Radije su čekali zastaru.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost