Unatoč velikoj zabrinutosti oko carinskog rata američkog predsjednika Donalda Trumpa, za koji mnogi tvrde da zvuči kao smrtno zvono za svjetski trgovinski sustav, i zabrinutosti zbog povećanih geopolitičkih napetosti, globalizacija ne prestaje. Ali ona se iz temelja restrukturira geopolitičkim promjenama, tehnološkom transformacijom i klimatskim promjenama. I svaka od ovih sila utjecat će na globalizaciju na različite načine.

Za početak, uspon Kine i drugih gospodarstava okončava poslijeratni svjetski poredak kojim dominira SAD. Eskalacija strateških rivalstava, zajedno s populističkim politikama, uvela je doba ekonomskog nacionalizma, preokrenuvši stare paradigme i potičući trgovinske napetosti. Gospodarstva koja su nekada propovijedala neoliberalno evanđelje slobodnog tržišta i otvorenosti prihvatila su nacionalističku industrijsku politiku, protekcionizam i diskriminatorne trgovinske prakse. Ovaj je pomak najočitiji u SAD-u, nekadašnjem glavnom zagovaratelju neoliberalizma i de facto jamcu multilateralnog sustava.

Ova geopolitika koja se razvija, posebno američko-kinesko rivalstvo, ali i širenje oružanih sukoba, preoblikovat će, a ne preokrenuti globalizaciju. Današnji carinski rat motiviran je ne toliko izolacionizmom koliko merkantilizmom – igrom moći za stjecanje ekonomske prednosti. Budući da međunarodna trgovina iznosi gotovo 60 posto globalnog BDP-a (a vanjska financijska imovina i obveze oko 400 posto), svjetsko gospodarstvo postalo je vrlo međuovisno, što upućuje na to da globalna integracija opstaje.

Širi raskid nije u planu

Štoviše, Kina i SAD još uvijek ovise o međunarodnim tržištima – i međusobno – kako bi održali svoj gospodarski uspjeh. Dakle, iako će se strateško razdvajanje kineskog i američkog gospodarstva nedvojbeno dogoditi u naprednoj tehnologiji i drugim ključnim sektorima, širi raskid nije u planu.

Najvjerojatniji ishod je fragmentirana globalizacija, dok će se ekonomske veze rekonfigurirati oko konkurentskih sila i duž regionalnih linija. Trgovinska geometrija postat će sve promjenjivija kako skupine zemalja i sektora postaju sve više integrirane, a druge manje. Ova rascjepkanost neizbježno će nametnuti troškove svima. Ali neće sva reorganizacija dobavnih lanaca biti potaknuta geopolitičkim igrama moći. Neka će biti posljedica napora za diversifikaciju i povećanje otpornosti, posebno s obzirom na to da gospodarstva u usponu nude nove izvore opskrbe. Zapravo, gospodarski uspon zemalja u razvoju i veća integracija u svjetsko gospodarstvo mogli bi dugoročno učiniti više za oblikovanje globalnih dobavnih lanaca nego trenutne geopolitičke promjene.

U isto vrijeme, digitalna revolucija, uključujući umjetnu inteligenciju, preoblikuje globalna tržišta rada i financijska tržišta, poslovne modele te procese proizvodnje i isporuke. Ove tehnologije predstavljaju protutežu geopolitičkim napetostima i bit će poticaj globalizaciji jer poboljšavaju povezanost koja podupire prekogranični protok robe, financija i znanja te olakšavaju integraciju tržišta rada.

Digitalne tehnologije već mijenjaju strukturu globalizacije širenjem trgovine izvan fizičkih dobara. Posljednjih godina, prekogranični protok podataka povećava se za čak 50 posto godišnje. Dok je međunarodna integracija potaknuta arbitražom troškova rada u proizvodnji, a globalne tvrtke iskorištavaju nisko plaćene radnike u gospodarstvima u razvoju, sada će digitalno isporučive usluge, posebno usluge između poduzeća, održati i ojačati te veze. Kako tehnologija relokalizira dio proizvodnje, delokalizirat će usluge, najavljujući sve veću “bestežinsku globalizaciju”.

transformacija

„Kako preživjeti kataklizmu i nakon toga rasti“: Fabris Peruško otkriva kako se mijenja velika kompanija

Elektrifikacija radnih vozila

Kako elektrificirati pick-up bez smanjenja njegovih radnih mogućnosti

Produbljivanje rivalstava

Globalno zatopljenje također će utjecati na obrasce proizvodnje, trgovine i ulaganja. Kako bi smanjile svoj ugljični otisak, tvrtke će rekonfigurirati dobavne lance. Proširit će se trgovina ekološkim dobrima i uslugama, kao i prekogranična ulaganja u zelene tehnologije. Borba protiv klimatskih promjena suočava čovječanstvo s velikim izazovima, ali također otvara nove puteve za globalni rast i stvara nove mogućnosti za međunarodnu trgovinu i financije.

A upravo zato što su klimatske promjene univerzalni problem, one mogu povećati međusobnu povezanost i uvrstiti pružanje globalnih javnih dobara na međunarodni dnevni red. Čak i dok se geopolitička rivalstva produbljuju, prijetnja uzajamnog sigurnog uništenja zbog klimatskog nedjelovanja može motivirati protivnike na suradnju. To bi moglo imati pozitivne učinke na međunarodnu suradnju u područjima koja su podložnija razmišljanju o nultoj sumi, kao što je trgovina.

Stvarne rizike za globalizaciju ne predstavljaju geopolitička rivalstva, tehnološki poremećaji ili klimatske promjene, već politički odgovori na njih. Zemlje moraju bolje upravljati potrebnim restrukturiranjem svojih gospodarstava, posebno kada je riječ o rješavanju distribucijskih posljedica. Na međunarodnoj razini nova trgovinska, tehnološka i klimatska pravila postat će sve važnija u nadolazećim godinama. Ali međunarodne organizacije moraju prepoznati da će se nacionalni pristupi razlikovati i prilagoditi upravljanje u skladu s tim.

Kako se gospodarstva razvijaju i geopolitička moć mijenja, neizbježno će se pojaviti nova konkurentska dinamika. Koliko će previranja i neizvjesnosti ovaj proces donijeti ovisit će o tome u kojoj će se mjeri tvorci politika složiti i pridržavati temeljnog skupa globalnih pravila.

© Project Syndicate 2025.