Skupština dioničara AD Plastika, na kojoj se krajem prošlog tjedna odlučivalo o godišnjem financijskom izvješću za 2024., potvrdila je i nove odnose snaga u solinskoj kompaniji, odnosno premoć ruskog dioničara.

Uz potporu Udruge malih dioničara koji su bili suzdržani, ruski AO Holding Avtokomponenty, s glasovima koji predstavljaju 30 posto kapitala uspio je izglasati odluku o uskraćivanju odobrenja za rad Upravi kojom je predsjedavao Marinko Došen, kao i Nadzornom odboru. Od prisutnih 2.573.323 glasa na skupštini (61,28% dionica), protiv odobrenja za rad Upravi bilo je 1.259.875 glasova, što su glasovi ruskog holdinga, dok je za pozitivno mišljenje bilo 727.196 glasova, redom mirovinskih fondova. Presudili su za negativno mišljenje glasovi suzdržanih (586.262), a slično je bilo i u slučaju ocjene za NO.

Iz tog odnosa snaga da se naslutiti i daljnji vlasnički i upravljački smjer u solinskom proizvođaču plastičnih dijelova za automobilsku industriju, s obzirom na to da je trenutačna zamjenica, a od sutra i formalno nova predsjednica Uprave Katija Klepo – prethodno je bila članica NO-a koju je izabrao izravno ruski dioničar – ujedno i predsjednica Udruge malih dioničara.

Gdje je puklo?

Promjene u odnosu snaga vidljive su i u jačanju starih AD Plastikovih kadrovskih struktura, koje su i zaslužne za ulazak ruskog dioničara. Prije svega, vidljivo je to iz penjanja na listi glavnih dioničara nekadašnjeg predsjednika Uprave AD Plastika Josipa Bobana, koji proteklih mjeseci intenzivno kupuje dionice pa je s donedavnih manje od jedan posto, prema posljednjim podacima, postao peti najveći dioničar s udjelom od 1,35 posto, tik iza Katije Klepo, koja kao najveći mali dioničar iz redova privatnih osoba posjeduje 1,61 posto dionica.

Ključni u daljnjem upravljanju bit će svakako i mirovinski fondovi, koji trenutačno drže oko 18 posto dionica. Mali dioničari, pak, osim onih okupljenih oko Bobana i Katije Klepo, uglavnom nisu aktivni i ne dolaze na Skupštine pa su odluke o daljnjem poslovanju de facto u rukama Rusa i njihovih domaćih partnera.

Gdje je, pak, točno puklo između Rusa, Bobana i Došena, do danas se s detaljima nije javno izašlo, a niti uskraćivanje odobrenja za rad Uprave za prošlu godinu nakon Skupštine nije objašnjeno. Navodno je u internoj prepisci ruski dioničar iskazao nezadovoljstvo padom cijene dionice AD Plastika, no, s obzirom na stanje na automobilskom tržištu, koje prolazi najtežu krizu, stanje u solinskoj tvrtki zapravo se može smatrati sasvim solidnim.

K tomu je Došen najavio i promjenu poslovne strategije koja je proteklih deset godina bila temeljena isključivo na poslovima za automobilsku industriju, a s ovom godinom najavio je zaokret i povratak poslovima u drugim nišama, od građevinarstva i energetike, čak i uključivanja u poslove s tzv. vojnom proizvodnjom. Iz kompanijskih krugova, inače, neslužbeno se čulo i da su pojedini poslovni partneri iz automobilske industrije otvoreno dali do znanja, neki čak i pismeno, da sve dok AD Plastik ima ruskog vlasnika, neće s njim surađivati.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ako je posrijedi ogorčenost zbog cijene dionice na burzi, zabrinuti bi morali biti i mirovinski fondovi, koji se još nisu povukli. Činjenica, pak, je da je dionica AD Plastika prije krize imala dvostruko veću vrijednost, 2018. dosezala je i 26 eura. Lani je pala na 9,5 eura, no u međuvremenu bilježi rast i zadnji dan u prošlom tjednu trgovalo se njome po 12,3 eura. To je, inače, upravo ciljana cijena koju preporučuju analitičari, konkretno, u Erste grupi.

Petar Mezga, analitičar Erste banke koji prati ovu dionicu, u svom pregledu polazi od toga da su proizvođači automobila proteklih godina prošli turbulentni period i da je proizvodnja na razini EU-a još uvijek ispod pretpandemijske razine te se ne očekuje skori povratak na staro. Negativnom okruženju, kaže, pridonose i američke carine te rastuća konkurencija iz Kine zbog koje europski proizvođači gube tržišni udio u Aziji.

Najveći izazov europske autoindustrije je nekonkurentnost koja je posebno izražena u zapadnoj Europi, gdje su cijene rada prohibitivno visoke. Zbog toga, ističe, dolazi do smanjenja obujma proizvodnje u zapadnoeuropskim tvornicama i njihova zatvaranja, što je opet prilika za dobavljače i proizvođače u srednjem i istočnom dijelu Europe, među kojima je i AD Plastik.

Pozitivnim Mezga izdvaja serijsku proizvodnju nekoliko novih modela automobila koju je započeo AD Plastik, a što se već odrazilo u poboljšanoj profitabilnosti u prvom kvartalu 2025. Osim toga, sklopljen je i ugovor “težak” 126,8 milijuna eura s novim, još uvijek anonimnim klijentom, koji će proizvoditi luksuzne električne automobile. Taj ugovor donosi i diversifikaciju portfelja kompanije koja je do sada većinom sudjelovala u proizvodnji povoljnijih modela automobila.

Brojne neizvjesnosti

Optimističnim Mezga vidi i mogućnost novog ugovora s Revozom u Sloveniji gdje Renault planira proizvodnju novog Twinga, čime bi se nastavila dugogodišnja suradnja. S druge strane, kaže kako je dio poslovanja koji se odnosi na proizvodnju manjih i lako prenosivih dijelova automobila, koji se izvoze u zapadnu Europu, izložen američkim carinama, no, kako je riječ o manje profitabilnom dijelu poslovanja, za AD Plastik on nije toliko ključan kao projekti gdje je kompanija direktnije uključena u serijsku proizvodnju.

“Očekujemo da će rezultati za drugi kvartal pokazati kolika je direktna osjetljivost kompanije na američku trgovinsku politiku. Indirektan utjecaj očekuje se u srednjem roku, a on se odnosi na potencijalnu cjenovnu borbu između europskih proizvođača na europskom tržištu, ako dođe do značajnijeg smanjenja izvoza u SAD”, ističe Mezga.

Naglašava i kako su prihodi AD Plastikovih kompanija u Rusiji smanjeni za 50 posto u odnosu na predratno razdoblje zbog zatvaranja jedne od dviju tvornica koje su radile s europskim brendovima. Unatoč djelomičnom oporavku u 2024., očekuje se lošija 2025. na ruskom tržištu automobila zbog visoke inflacije i kamatnih stopa.

“Opisano okruženje upućuje na brojne neizvjesnosti s kojima se suočava kompanija i industrija. Međutim, pozitivni događaji u vidu novih projekata i potpisanih ugovora te prilike za nove poslove u ovom trenutku govore da je veća vjerojatnost za rast i razvoj poslovanja te da pesimizam investitora u pogledu autoindustrije ipak treba selektivnije usmjeriti na proizvođače locirane na zapadu Europe”, zaključuje Mezga.

Marinko Došen danas će, pak, obaviti i službenu primopredaju s novom predsjednicom Uprave i napustiti AD Plastik, a u kakvom stanju ostavlja tvrtku, bit će jasno i iz financijskog izvješća za prvo polugodište, koje će upravo danas biti objavljeno. Gdje Došen nastavlja karijeru, zasad nije objavljeno.