Inflacija u Sjedinjenim Državama dosegnula je 2,7 posto u lipnju, a povećanje potrošačkih cijena snažno je potaknuto uvođenjem novih carina na uvoz iz više zemalja, izjavio je šef Federalnih rezervi Jerome Powell, naglašavajući da, unatoč pritiscima na političkoj sceni, Fed neće žuriti sa spuštanjem kamatnih stopa. Powell je istaknuo da se trenutačni inflacijski skok smatra “privremenim udarom”, ali dovoljno značajnim da opravda zadržavanje kamatnih stopa u rasponu od 4,25 do 4,5 posto.

Održavanje ravnoteže

Jerome Powell trenutačno je u situaciji klasičnog balansiranja između kontrole inflacije i održavanja gospodarskog rasta. Jasno je naglasio da će monetarna politika ostati prilagodljiva, temeljeći odluke na dolaznim ekonomskim podacima. Fed je već zadržao kamatne stope u rasponu od 4,25 do 4,5 posto, iako inflacija ostaje viša od cilja od dva posto, a prognoze upućuju na usporavanje gospodarskog rasta i blago povećanje nezaposlenosti. Powell je, kao i drugi dužnosnici, svjestan da preuranjeno popuštanje može izazvati recesiju, što je povijesni rizik poznat i iz ranih 1980-ih, te stoga inzistira na uravnoteženom pristupu prateći rast inflacije i stanje na tržištu rada. “Postoje značajni rizici i monetarna politika mora pažljivo upravljati njima”, naglasio je. U tom kontekstu Fed odlučno nastoji izbjegavati scenarij stagflacije, održavajući “ravnotežu između stabilnih cijena i maksimalnog zapošljavanja”.

Financial Times ističe kako su Trumpove carine od 30 posto na robu iz Europske unije, Meksika, Kanade te predstojeće nastavne mjere prema Rusiji, duboko zahvatile potrošačke cijene, osobito u sektorima namještaja i kućanskih uređaja. Najveći dio rasta indeksa potrošačkih cijena (CPI) potječe upravo iz tih najpogođenijih kategorija, a analitičari predviđaju da bi inflacija mogla dodatno eskalirati do kraja ljeta. Američki potrošači već osjećaju posljedice rastućih cijena i smanjuju potrošnju, dok se inventari robe nabavljene prije uvođenja novih carina polako iscrpljuju. Tvrtke, suočene s rastućim troškovima, sada sve češće odbacuju mogućnost upijanja tih troškova, što ih prisiljava na preusmjeravanje poskupljenja na krajnje potrošače. Usprkos tome, segment usluga poput avionskih karata i hotelskog smještaja zasad pokazuje određeno ublažavanje cijena, no stručnjaci očekuju da će puni efekti novih carina postati vidljivi u sljedećim mjesecima.

Forbes prenosi analize Yaleovih ekonomista koji upozoravaju da će prosječno američko kućanstvo ove godine zbog novih carina platiti i do 2400 američkih dolara više za osnovne potrošačke proizvode, što je gotovo deset posto prihoda nakon oporezivanja. Također procjenjuju da bi ove mjere mogle potaknuti pad američkog BDP-a za 0,4 posto. The New York Times označava taj fenomen kao “carinski šok”, koji se ogleda na rastu troškova hrane, goriva i stanovanja, a tržišni analitičari predviđaju mogući rast inflacije do tri posto do kraja godine ako se postojeći trendovi nastave. Inicijative s ciljem smanjenja trgovinskog deficita sada su suočene s rastućim nezadovoljstvom zbog neposrednog rasta potrošačkih cijena. The Economist ističe globalne implikacije američke politike, sugerirajući kako su reperkusije već snažno pogođale druge velike ekonomije poput Kanade, Japana i Ujedinjenog Kraljevstva, čije centralne banke prate moguće prelijevanje inflacije s američkog tržišta i prate usporavanje vlastitih gospodarstava.

Investicijski oprez

S druge strane, The Guardian upozorava na povećanu volatilnost na globalnim tržištima kapitala i pojačan investicijski oprez, što dodatno reflektira nesigurnost vezanu uz daljnju trgovinsku i monetarnu politiku. U kontekstu trgovine, analize Cofacea upozoravaju na negativan učinak dodatnih američkih carina na industriju metala i automobilski sektor, što bi također moglo imati dugoročan utjecaj na lance vrijednosti u sjevernoameričkom i europskom gospodarstvu. Europska unija, kao jedan od glavnih trgovinskih partnera SAD-a, već je najavila protumjere, što stručnjaci ocjenjuju početkom nove faze trgovinskih sukoba.

Vodeći američki i svjetski mediji slažu se da “pravi udar carinski potaknute inflacije tek slijedi”, s time da će Fed i druge središnje banke nastaviti pratiti ključne makroekonomske pokazatelje i političke odluke. Ljeto 2025. moglo bi označiti početak nove faze neizvjesnosti u globalnom gospodarstvu, s izazovima koji će oblikovati financijska tržišta i političke odluke u idućim mjesecima.