Opasno je ignorirati umjetnu inteligenciju. Ona može biti jedinstvena prilika za rast i razvoj gospodarstva, no ta prilika neće trajati vječno, poručuje Tomislav Glavaš, član Uprave Bosqara, s predstavljanja nacionalnog istraživanja o umjetnoj inteligenciji u gospodarstvu koje su proveli HUP-ICT Udruga i HUP-Koordinacija za umjetnu inteligenciju u suradnji s agencijom Prizma CPI.

Da bi priliku iskoristili pred nama je mnogo posla, pa se Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju, nada da za tri godine nećemo pričati o novoj prilici, kao što o njima pričamo posljednjih 30 godina, a da nijednu nismo iskoristili za preoblikovanje gospodarske strukture.

Umjetna inteligencija, poručuju panelisti s predstavljanja rezultata istraživanja HUP-a, mogu donijeti rast produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, posebno manje razvijenoj ekonomiji kakva je Hrvatska, no djelovati moramo brzo i koordinirano. Glavaš se, stoga, nada da će se država jače uključiti i pružati podršku poduzetnicima. Za to bi, prije svega, trebala donijeti plan i program kroz Nacionalni i Akcijski plan razvoja AI-a, čija je izrada u tijeku.

AI prijetnja ili prilika?

Odsustvo smjera na nacionalnoj razini odražava se i na poduzeća. Njih tek tri posto formaliziralo je AI strategiju. Predstavnici svih kompanija koji su sudjelovali u raspravi HUP-a (Valamar, Infobip, Bosqar, HT) imaju takve strategije, no riječ je redom o velikim tvrtkama i izuzecima.

Istraživanje HUP-a ukazuje na niz kontradiktornosti, na što je upozorio i Robert Kopal, istraživač i znanstvenik te član HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju, koji je moderirao raspravu. Rezultati provedeni na 659 poduzeća pokazuju, primjerice, da većina poduzeća (39 posto) ne raspolaže adekvatnim znanjem o AI-u. Istovremeno većina poslovnog sektora (80 posto) procjenjuje da je dobro ili djelomično upoznata s AI-em!?

Također, gotovo polovica poduzeća (47 posto) AI percipira kao prijetnju radnim mjestima te kažu da očekuju da će u idućih pet do 10 godina doći do gubitka radnih mjesta. Istovremeno, njih 70 posto kaže da AI neće zamijeniti radna mjesta u njihovim poduzećima!? “Pa u kojima će ih onda zamijeniti”, pita se Kopal.

Unatoč skepsi poslodavaca i građana (koji se više od poduzetnika boje utjecaja AI-a na njihova radna mjesta), direktor za proizvode umjetne inteligencije u Infobipu Ervin Jagatić uvjeren je da utjecaj neće biti negativan. “Neki će poslovi nestati, no nastat će novi. Primjer je nastanak interneta 1990-ih godina. Tada se nije moglo naslutiti da će njegovim pokretanjem nastati niz agencija koje se bave optimizacijom sadržaja na internetu. Nastao je čitav nov svemir njegovim pokretanjem.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

A svemir koji pokrećemo s AI-em mnogo je veći”, kaže Jagetić. Utječe li onda AI na jačanje konkurentnosti tvrtke? Da, u slučaju Infobipa, Bosqara, Valamara, HT-a, odnosno velikih sustava koji u AI mnogo ulažu. No, oni su, ponavljamo, rijetkost. Istraživanje HUP-a kaže da tek deset posto poduzeća implementira ili razvija vlastita AI rješenja. Uglavnom se oslanjaju na komercijalna.

Kompanije loše stoje i po pitanju znanja i obrazovanja zaposlenika o AI-u. No, unatoč tome većina (45 posto) ne ulaže niti planira ulagati u AI edukacije. Umjesto na specijaliziranim tečajevima, vodstvo kompanija o AI-u najčešće se informira na portalima i društvenim mrežama. Treba li onda čuditi da ne vide potrebu ulaganja u obrazovanje zaposlenika?

Treba ulagati

Bez toga, slažu se panelisti, teško da će biti ostvaren napredak u korištenju alata umjetne inteligencije. Ulaganje u zaposlenike nije jedina obaveza poduzeća i države. “Moramo ulagati u podatkovne centre i povezanost, odnosno u digitalne mreže, fiksne i mobilne. Također, treba ulagati i u energetsku tranziciju jer je AI veliki potrošač energije. Mnogo je stvari koje moramo staviti u slagalicu”, poručuje Siniša Đuranović, član Uprave HT-a.

Usto, tvrtke moraju ulagati u podatke i infrastrukturu, dodaje Jagetić. U konačnici kompanije koje se ne pripreme i ne počnu investirati u rješavanje poslovnih problema kroz automatizaciju, agilnost i robotizaciju, te posljedično korištenje AI-a, dugoročno će biti na gubitku”, nadovezuje se Roberto Gobo, direktor za digitalnu strategiju i tehnologiju u Valamaru, kompaniji koja uvelike koristi AI u poslovanju.

Za implementaciju će važna biti i podrška države. Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge, podsjeća da su pred nama pregovori o novom EU proračunu, što je veliki izvor financiranja koji moramo iskoristiti za investicije, rast eko sustava te zadržavanje znanja i ljudi u Hrvatskoj.