U bankama od sutra kreće primjena strožih regulatornih ograničenja vezanih uz minimalne kriterije kreditiranja potrošača. Restriktivnije postavljeni novi limiti kreditnog opterećenja po gotovinskim i stambenim kreditma za dio građana značit će manji kapacitet zaduživanja. Kako je Hrvatska narodna banka početak primjene tih preventivnih mjera s prvotno najavljenog početka travnja pomaknula za tri mjeseca, mnogi su građani to dodatno vrijeme iskoristili da požure s realizacijom planiranih zaduženja i tako preduhitre tvrđa pravila. Rast kreditne aktivnosti dodatno je potaknulo i to što se najava zaoštravanja minimalnih kriterija poklopila sa snižavanjima kamatnih stopa na stambene kredite. Uza sve, u godišnjim usporedbama nominalni rast novougovorenih kredita dijelom odražava i skuplje kvadrate.

U Erste banci u vezi s ovogodišnjom dinamikom kreditiranja potrošača kažu kako u posljednje vrijeme općenito bilježe uzlazne trendove kreditne potražnje te je u prvih pet mjeseci u odnosu na isto razdoblje prošle godine ostvaren 13-postotni porast novih plasmana. U tom je razdoblju kod stambenih kredita zabilježeno 170 milijuna eura novih plasmana, dok su do kraja svibnja u 2024. oni iznosili nešto manje od 104 milijuna eura. Dakle, ove je godine njihov iznos čak 64% veći. Nasuprot tomu, kod novih plasmana gotovinskih kredita bilježe blagi pad. Do konca svibnja odobreno ih je u iznosu od 351,4 milijuna eura naspram lanjskih 355,6 milijuna (-1%).

OTP: volumen 35% veći

“Prvenstveni razlog rasta stambenih kredita je činjenica da je Erste banka od ožujka smanjila kamatnu stopu na nove stambene kredite uz status klijenta, ali je rast dijelom rezultat najavljenih regulatornih mjera”, navode. Kamatne stope, fiksne tijekom cijelog razdoblja otplate, sada su, kažu, u prosjeku niže za jedan postotni bod u odnosu na njihove ranije razine, a kreću se od 2,8 do 3,1%, ovisno o modelu i ročnosti.

U Upravi te treće po veličini banke u Hrvatskoj koju predvodi Christoph Schoefboeck ističu i da se sa stupanjem na snagu novih mjera može očekivati određeno usporavanje dinamike stambenog kreditiranja.

Mjere HNB-a kojima se ograničavaju kriteriji kreditiranja potrošača preventivnog su karaktera te su namijenjene ojačavanju financijske otpornosti kućanstava u slučaju eventualne nepovoljne makroekonomske situacije. U tom smislu napominju da kontinuirano prate te kvalitetno upravljaju svojim kreditnim portfeljem, u skladu s poslovnim politikama, važećim standardima u segmentu upravljanja kreditnim rizikom te svim regulatornim pravilima. Uz ostalo, naglašavaju kako Erste banka već niz godina primjenjuje kriterij omjera iznosa kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu (da LTV ili loan to value nije veći od 90%). Drže se kažu, i drugih mjera poput omjera mjesečnog tereta zaduženja i primanja (DSTI ili debt service to income). On po novom neće smjeti biti veći od 45% za stambene kredite i 40% za nestambene, s tim da odluka HNB-a predviđa i dopuštene iznimke s definiranim razmjerima otklona.

Na pojačano kreditiranje, s naglaskom na stambene kredite, upućuju i informacije iz OTP banke. U odnosu na prvih pet lanjskih mjeseci, ona bilježi rast od više od 20% u broju novoodobrenih stambenih kredita, dok je volumen tih kredita porastao za 35%. Kod gotovinskih kredita broj novoodobrenih je veći nego lani za 5%, dok je porastao za 8%. U banci ocjenjuju da je rast stambenih kredita svakako potaknut najavom regulatornih ograničenja, ali da su mu zasigurno pridonijele i niske kamatne stope u ponudi banaka.

HUB očekuje usporavanje

“S obzirom na to da mjere HNB-a direktno postrožavaju kreditnu sposobnost građana, mnogima će biti otežana kupnja stana ili dodatno zaduživanje pa će isto rezultirati ili smanjenjem maksimalnog iznosa kredita koji pojedini građanin može dobiti ili u konačnici i odbijanjem kredita”, zaključuju u toj kreditnoj instituciji čijom Upravom predsjeda Balázs Békeffy.

U Hrvatskoj udruzi banaka raspolažu s podacima o iznosima novoodobrenih kredita i kreditnim transakcijama, pri čemu se u “nove poslove” ubrajaju i refinancirani te reugovoreni krediti. U prva četiri mjeseca 2025. odobreno je 1,57 milijardi eura stambenih kredita, kažu, što predstavlja rast od 107,8% u odnosu na isto razdoblje 2024.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

“Budući da kategorija kreditnih transakcija (bez refinanciranja i reugovaranja) bilježi manji porast ukupnih kredita kućanstvima, može se zaključiti da je značajan dio ovog rasta rezultat pojačanog refinanciranja i reugovaranja stambenih kredita”, objašnjavaju. Dodaju i da je takav razvoj događaja očekivan, ponajprije zbog osjetnog pada kamatnih stopa. Iako svaka banka ima svoj poslovni model i strategiju, u HUB-u nakon 1. srpnja očekuju usporavanje kreditiranja, u skladu s ciljevima regulatornih mjera, ali konačne trendove uvjetovat će, kažu, ponašanje tržišta.