Banke su u prvom kvartalu ove godine poslovale s dobiti od 375 milijuna eura, što je 9,4 posto manje nego u prvom lanjskom tromjesečju kada su zaradile 413,4 milijuna eura.

Kako kažu iz Hrvatske narodne banke (HNB), zbog toga su im pali pokazatelji profitabilnosti: prinos na imovinu (ROA) iznosio je 1,8 posto, a prinos na kapital (ROE) 15,4 posto. Ipak, i dalje je riječ o vrlo visokoj profitabilnosti, iznad one iz pretprošle godine.

Kreditne institucije

U prvom kvartalu ove godine najveću je zaradu imala najveća domaća banka, Zagrebačka banka, koja predvodi i profitabilnošću. Tako je dobit Zagrebačke banke u prva tri mjeseca ove godine iznosila 136,9 milijuna eura, dok joj je profitabilnost bila znatno iznad kompletnog sektora, prinos na imovinu iznosio je 2,57 posto, a na kapital 24,97 posto. Apsolutna dominacija Zabe ogleda se i u činjenici da, osim nje, rast profita među najvećim bankama ima još jedino Erste&Steiermärkische bank, dok sve ostale velike banke bilježe pad dobiti.

Zaradom je slijede Privredna banka sa 79,6 milijuna eura i Erste&Steiermärkische sa 62,29 milijuna eura dobiti. Sve su banke u prvom kvartalu imale dobit uz izuzetak J&T banke koja je tromjesečje završila s gubitkom od 648 tisuća eura. U cijeloj prošloj godini Zagrebačka je banka imala dobit od 449,6 milijuna eura, Privredna banka Zagreb 436,9 milijuna eura, a Erste&Steiermärkische 225 milijuna eura.

Iz HNB-a kažu da je prošle godine profitabilnost kreditnih institucija bila na povijesnom vrhuncu, pod utjecajem povišenih kamata i povoljnog makroekonomskog okružja. Iz središnje banke dodaju da postoje naznake mogućeg obrata pa objašnjavaju da bi se i nadalje profitabilnost mogla zadržati znatno iznad prosjeka posljednjeg desetljeća, ali se očekuje njezin postupni pad.

Banke su prošle godine poslovale s dobiti od 1,5 milijardi eura, dok im je godinu prije dobit iznosila 1,35 milijardi eura. Lanjski pokazatelji profitabilnosti poboljšali su se u odnosu na kraj pretprošle godine zbog povećanja prihoda iz poslovanja od svih sektora: prinos na imovinu povećao se s 1,8 posto na 1,9 posto, a prinos na kapital povećao se s 15,5 posto na 16,4 posto.

Rezultati pod pritiskom

U HNB-u smatraju da će na smanjenje profitabilnosti utjecati silazni trend tržišnih stopa, što se na nove kredite poduzećima počeo prelijevati sredinom prošle godine, a na nove kredite kućanstvima početkom ove godine, osobito u stambenom kreditiranju uz fiksne kamate, što bi bankama moglo smanjiti neto kamatni prihod. HNB je objavila podatke o iznosima kamata, naknada i provizija za prvi ovogodišnji kvartal.

Sve su banke imale ukupni neto kamatni prihod od svih sektora od 554,89 milijuna eura koji im je za 25 milijuna eura bio manji u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od građana su ipak imale veći neto prihod od kamata od 220 milijuna eura ili 30,7 milijuna eura više u odnosu na prvi lanjski kvartal. Bankama su porasli neto prihodi od naknada i provizija za 19 milijuna eura na 157,73 milijuna eura.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Od svih vrsta naknada koje naplaćuju jedino su im opali prihodi od naknada po sklopljenim ugovorima za društva za osiguranje i to 1,4 milijuna eura na 4,89 milijuna eura koliko su naplatile u prvom kvartalu ove godine. To je malena stavka u odnosu na naknade i provizije za platni promet od 71,23 milijuna eura koje su im porasle 6,6 milijuna eura u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine.

Nakon platnog prometa, najviše provizija i naknada banke naplate za kreditne kartice i vođenje tekućih računa. Tako su u prvom kvartalu naplatile 44,11 milijuna eura naknada vezanih uz kreditne kartice što je bilo 3,8 milijuna eura više nego u prvom lanjskom tromjesečju dok su im istovremeno za dva milijuna eura na 26,55 milijuna eura porasle provizije i naknade za vođenje tekućih računa i žiroračuna.

Iz Hrvatske narodne banke kažu da se domaći financijski ciklus i u prvom tromjesečju ove godine zadržao u ekspanziji, kreditiranje i dalje raste, pri čemu je godišnji rast kredita privatnom nefinancijskom sektoru u ožujku iznosio 12,4 posto. Najveći doprinos ukupnom povećanju kredita kućanstvima dali su gotovinski nenamjenski krediti što se ubrzavaju već treću godinu zaredom, s godišnjom stopom rasta od 15,6 posto u ožujku.

Stambeni krediti

Stambeni krediti rastu po stabilnim povišenim stopama, uz godišnju stopu promjene od deset posto, što je bilo dodatno potaknuto snižavanjem kamata na te kredite početkom ove godine. U odnosu na prethodnu godinu, navode u HNB-u, ubrzalo se i kreditiranje poduzeća, na što je utjecalo i smanjenje kamata na kredite. Tako je zbog ubrzanoga kreditiranja poduzeća i kućanstava, imovina bankarskog sektora nastavila s rastom i u ovoj godini te je na kraju ožujka dosegnula 87 milijarde eura, uz godišnji rast od 7,5 posto.

Za pretpostaviti je da će rezultati u drugom tromjesečju biti pod utjecajem stanovite “navale” građana na stambene kredite ususret ograničenjima koja stupaju na snagu 1. srpnja. Snažan rast novoodobrenih stambenih kredita dodatno je ubrzao u travnju, u kojem je ugovoren iznos dosegnuo 378 milijuna eura, nakon 316 milijuna u ožujku. Paralelno s time, navode iz HNB-a, u prva četiri mjeseca 2025. godine bilježi se i izrazit porast ponovnih sporazuma kod stambenih kredita.

U ožujku je njihova vrijednost dosegla 144 milijuna eura, dok je u travnju porasla na gotovo 226 milijuna eura. Snažan rast stambenog kreditiranja prvenstveno se pripisuje spomenutom utjecaju nižih kamatnih stopa banaka, koje su s 3,75 posto u siječnju 2025. pale na prosječnih 2,96 posto u travnju, no utjecaj zasigurno imaju i najavljene mjere pooštravanja kreditiranja od 1. srpnja ove godine, zbog čega se dio građana, u želji da ih preduhitri, uputio u banke.

Pooštreni uvjeti uvode se prije svega kako bi ojačali otpornost potrošača ograničavanjem najvećeg iznosa omjera otplate prema dohotku te bi u jednom dugoročnijem razdoblju trebali u prosjeku povećati sposobnost potrošača u otplati kredita, pa i u situacijama lošijih makroekonomskih uvjeta.