Rad od kuće u europskim zemljama varira, a te razlike povezane su s kulturnim i ekonomskim čimbenicima. U Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježena je najviša stopa rada na daljinu među 18 europskih zemalja.

Tamošnji zaposlenici u prosjeku rade 1,8 dana tjedno od kuće, što Ujedinjeno Kraljevstvo stavlja na drugo mjesto među 40 zemalja u svijetu.

Sve je osmislio

Osnivač Telegrama ima 106 djece, svima će raspodijeliti svoje bogatstvo ali uz uvjet

Osim Ujedinjenog Kraljevstva, evo kako se stopa rada od kuće razlikuje diljem Europe i svijeta.

Globalno istraživanje radnih aranžmana (G-SWA) pokazuje da su se trendovi rada na daljinu razvijali od pandemije COVID-19. Četvrti val istraživanja, proveden između studenog 2024. i veljače 2025., obuhvatio je radnike s punim radnim vremenom u dobi od 20 do 64 godine, koji su završili tercijarno obrazovanje (fakultet ili sveučilište).

Dok globalni prosjek rada iznosi 1,2 dana tjedno, stope rada od kuće značajno se razlikuju među 40 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju, od samo 0,5 dana tjedno u Južnoj Koreji do 1,9 dana u Kanadi.

Nekoliko čimbenika objašnjava zašto je Ujedinjeno Kraljevstvo postiglo visoki rezultat na toj ljestvici, ističe dr. Cevatu Girayu Aksoyu, glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj i izvanredni profesor ekonomije na King’s Collegeu u Londonu.

„Ujedinjeno Kraljevstvo postiglo je visok rezultat na ljestvici kulturnog individualizma, koji je snažno povezan s udobnošću u autonomnim radnim okruženjima“, rekao je Giray Aksoy, piše Euronews.

Aksoy napominje da je Ujedinjeno Kraljevstvo iskusilo duga i stroga zatvaranja tijekom pandemije, što je ubrzalo usvajanje infrastrukture i normi za rad na daljinu. Također, objašnjava da je tržište rada u Ujedinjenom Kraljevstvu koncentrirano u uslužnim sektorima poput financijskog, konzultantskog i medijskog, gdje rad od kuće može biti praktična opcija.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

“Ključ svega jest da su britanski radnici razvili snažne i dugotrajne preferencije za hibridni rad, obično želeći raditi od kuće 2-3 dana u tjednu. To više nije marginalna korist; to je osnovno očekivanje“, rekao je.

Aksoy upozorava da bi tvrtke koje ignoriraju tu stvarnost mogle imati ozbiljan problem u privlačenju i zadržavanju talenata, osobito u konkurenciji s poslodavcima koji su prihvatili fleksibilnost.

Kako stoje Finska, Njemačka i Portugal?

U Europi, Finska (1,7 dana) i Njemačka (1,6 dana) slijede Ujedinjeno Kraljevstvo na rang-listi. Stope rada od kuće također su relativno visoke u Portugalu (1,5 dana), kao i u Mađarskoj i Nizozemskoj (oba 1,4 dana).

Zaposlenici u Češkoj, Italiji i Švedskoj rade od kuće 1,3 dana tjedno, nešto iznad globalnog prosjeka. Rumunjska, Španjolska i Austrija usklađuju se s globalnim prosjekom, s 1,2 dana rada na daljinu tjedno.

Što objašnjava razlike u radu na daljinu?

Dr. Aksoy varijacije među europskim zemljama pripisuje mješavini strukturnih, kulturnih i ekonomskih čimbenika.

„Među njima, najmoćniji prediktor je individualizam, kulturna značajka koja naglašava osobnu autonomiju, samostalnost i neovisnost u odnosu na kolektivne ciljeve ili strogo nadgledanje“, rekao je.

Dodao je da i drugi čimbenici također igraju ulogu. To uključuje ozbiljnost i trajanje zatvaranja zbog pandemije koronavirusa, gustoću naseljenosti i industrijsku strukturu svake ekonomije. Na primjer, zemlje s većim udjelom sektora koji podržavaju rad na daljinu, poput IT-a i financija, bolje su pozicionirane za podršku hibridnim modelima. Gusto naseljene zemlje također često imaju višu razinu rada od kuće, dijelom zbog dužih putovanja do radnog mjesta i natrag.

Zašto Grčka ima najnižu stopu?

Grčka ima najnižu stopu rada od kuće u Europi, s 0,6 dana tjedno.

„Dio objašnjenja leži u strukturi grčke ekonomije, koja se snažno oslanja na sektore poput turizma, maloprodaje i ugostiteljstva — poslovi koji obično zahtijevaju fizičku prisutnost“, rekao je Aksoy.

„Ali dublji kulturni i institucionalni čimbenici također igraju ulogu. Grčka ima relativno nisku stopu individualizma“, dodao je.

Rekao je da su digitalna prihvaćanja i upravljačke prakse bili relativno nedovoljno razvijeni prije pandemije, što je vjerojatno usporilo normalizaciju rada od kuće.

Nordijske zemlje podijeljene

Dok Finska zauzima drugo mjesto u Europi s 1,7 dana rada od kuće tjedno, Norveška i Danska izvještavaju o znatno nižim stopama, s 0,9 dana. Švedska, s 1,3 dana, nalazi se između, što odražava jasnu podjelu u trendovima rada na daljinu među nordijskim zemljama.

Aksoy objašnjava da Finska ima nešto individualističkiju kulturu i dugotrajan naglasak na ravnoteži između života i rada te autonomiji zaposlenika u odnosu na Dansku i Norvešku, koje možda održavaju tradicionalnije upravljačke prakse.

„Finske organizacije, osobito u javnom sektoru i tehnološkim industrijama, rano su prihvatile fleksibilnije radne politike — čak i prije pandemije“, dodao je.

Među pet najvećih europskih ekonomija, Francuska ima najnižu stopu rada na daljinu, s prosječnim brojem od samo 1 dana tjedno rada od kuće. Turska slijedi odmah iza s 0,9 dana, dok Poljska ima nešto višu stopu s 1,1 dan.

Razine rada od kuće stabilizirane

Opće razine rada od kuće smanjile su se globalno, padajući s prosjeka od 1,6 dana tjedno u 2022. na 1,33 dana u 2023. U 2024. i 2025. godini smanjile su se mnogo umjerenije na 1,27 dana.

Globalno istraživanje radnih aranžmana zaključuje da su razine rada na daljinu otprilike stabilizirane od 2023. „Međutim, ova stabilnost ne znači stagnaciju. Postupne promjene još uvijek mogu nastati, vođene novim tehnologijama, promjenjivom demografijom ili evolucijom uvjeta na tržištu rada“, zaključio je Aksoy.