Ministar financija Marko Primorac za koji dan će najaviti novu ponudu trezorskih zapisa. Bliži se, naime, dospijeće tromjesečnih trezoraca s početka ožujka, u koje su građani uložili 755 milijuna eura.

Upis novih bi, prema kalendaru izdavanja, trebao početi idućeg ponedjeljka. Usto, dva tjedna poslije očekuje ih još jedna prilika za (re)investiranje u kratkoročne državne papire, ali na rok od godinu dana budući da na naplatu stižu zapisi u koje su sredinom lanjskog lipnja fizičke osobe uložile nešto manje od 630 milijuna eura. Te dvije ulagačke prigode bit će i svojevrsni test njihova apetita prema državnom dugu u uvjetima snižavanja kamatnih stopa.

Iako se već neko vrijeme bilježi i pad kamatnih stopa na bankovna oročenja, razlika prinosa danas je manja nego prije godinu-dvije, ali osim što su kamate na trezorske zapise i državne obveznice i dalje više nego na štednju u bankama u prilog državnim papirima ide i to što dohoci od kamata na njih ne podliježu oporezivanju.

Proteklih nekoliko godina povišene inflacije i pratećeg rasta kamatnih stopa imaju pečat, uz ostalo, i u proračunskim prihodima od poreza na dohodak od kapitala, što uz dividende i udjele u dobiti uključuje i primitke po kamatama i kapitalnim dobicima. Po svim tim kategorijama dohodaka od kapitala država je od obveznika tog poreza lani naplatila više od 287 milijuna eura ili oko šest milijuna eura više nego godinu prije, kažu u Poreznoj upravi.

Podebljane dividende
Koliko su u tome participirali obračunati porezi na primitke od dividendi i udjela u dobiti, a koliko od kamata na štednju, nema preciznih podataka jer ih Porezna prati objedinjeno. No, izvjesno je da se najvećim dijelom ti porezi odnose na dividende odnosno udjele u dobiti. Na tom tragu su i podaci o oporezivanju dohodaka poduzeća.

Državni proračun je, primjerice, slijedom njihovih poslovnih rezultata lani naplatio oko 2,7 milijardi eura poreza na dobit, što je za oko 350 milijuna ili 15-ak posto više nego godinu prije. Poslovni sektor je u ambijentu povišene inflacije uglavnom podebljavao dividende, što se u konačnici odražava i na dohotke obveznika poreza na dohodak.

Premda u oporezivanju dohodaka od kapitala porezi na primitke od kamate čine manji dio, prilično je jasno da su i oni uslijed prosječno viših kamata na desetak milijardi eura bankovnih oročenja u poslovanju s građanima lani povećani.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Prema podacima Hrvatske narodne banke, nakon niza godina u kojima su se rashodi za kamate (isplaćene ili pripisane) sektoru kućanstava mjerili desecima milijuna eura, prošle godine banke su knjižile oko 187 milijuna eura tih rashoda, dok su npr. godinu prije na ime kamata za primljene depozite stanovništva knjižile 51 milijun eura. To je rezultat osjetno viših prosječnih kamata, iako je već neko vrijeme u tom pogledu prisutan trend smanjenja.

Tako je na novougovorene depozitne poslove s građanima krajem 2023. prosječna kamata premašivala 2,2 posto (naspram samo 0,22 godinu prije), ali već krajem prošle godine novi su se depozitni poslovi ugovarali uz prosječnu kamatu od 1,85 posto. Kad je riječ o ukupnim depozitima (na temelju stanja, a ne novih poslova), prosječne su kamate na depozite građana krajem 2023. bile na 1,3 posto, a krajem prošle godine na 1,72 posto.

U svakom slučaju, ako je suditi prema zbirnim podacima HNB-a, prema kojima su ukupni rashodi poslovnih banaka za depozite prošle godine dosegnuli 562 milijuna eura (s 255 godinu prije), a pritom se trećina ili 187 milijuna eura odnosila na kamate kućanstvima, proizlazi da je u godini u kojoj je i stopa oporezivanja dohodaka od kamata povećana sa 10 na 12 posto građanima na ime tog poreza naplaćeno nešto više od 20 milijuna eura.

Takva kretanja kretanja umnogome su posljedica kamatne politike Europske središnje banke, koja je s usporavanjem inflacije, ali i usporavanja dinamike gospodarske aktivnosti od lanjskog lipnja u znaku snižavanja stopa. Tako su se, primjerice, i prosječne kamatne stope banaka u novougovorenim poslovima tijekom prvog kvartala nastavile snižavati.

Najnoviji podaci HNB-a kažu da su u ožujku u prosjeku novi depoziti građana plaćani manje od 1,7 posto. ECB je u proteklih godinu dana upriličio već sedam spuštanja referentnih depozitnih stopa (od čega dva samo u posljednja tri mjeseca), čime su se s četiri posto na vrhuncu uzlaznog ciklusa spustile na trenutnih 2,25 posto. Nova sjednica na kojoj će se ponovno odlučivati o kamatnim stopama slijedi 5. lipnja.

Ispod 2,5 posto
Međutim, i bez dodatnog spuštanja izgledno je da će npr. prinosi na predstojeći upis trezorskih zapisa biti niži od 2,6 posto godišnje uz koliko su izdani dospijevajući tromjesečni TZ-i, dok će kod novih jednogodišnjih razlika biti i znatno veća jer su nominalni prinosi na njih za građane bili čak 3,65 posto. Ukratko, i apetite u pogledu povrata na ulaganja u državni dug treba prilagođavati novim uvjetima, a to znači u okvirima unutar 2,5 posto, a moguće i nešto niže.

Kad je riječ o financijskim klasama imovine, za potencijalno veće prinose treba preuzeti i veći rizik. To svakako vrijedi za ulaganja u dionice, od kojih su mnoge u proteklih nekoliko godina nosile solidne dividende, kao i kapitalne dobitke.

O kolikim se prihodima od njihova oporezivanja radi pouzdanih podataka nema. Centralizirani izvor podataka o svim korporativnim akcijama izdavatelja, uključujući i dividende, ne postoji. “Republika Hrvatska prepoznala je taj izazov te je Strateškim okvirom za razvoj tržišta kapitala do 2030. i pripadajućim akcijskim planom za razdoblje 2025. – 2026. predviđena uspostava tzv. ‘golden sourcea’ za korporativne akcije, koji bi trebao biti u nadležnosti SKDD-a. Time bi se omogućilo objedinjavanje i transparentnija dostupnost podataka o svim relevantnim korporativnim aktivnostima izdavatelja”, poručuje vodstvo Hanfe na čelu s Antom Žigmanom.