Oglašavanja lijekova koji se izdaju na recept i dalje će biti zabranjeno (osim prema zdravstvenim radnicima), no o njima će se građane moći “informirati”, stoji u prijedlogu novog zakona o lijekovima, koji je Vlada prihvatila jučer i uputila na usvajanje u Sabor. Pod informiranjem o lijeku zakon smatra “informativne objave o činjenicama i stručni materijali koji se primjerice odnose na promjene u pakovanju, upozorenja na nuspojave kao mjere opreza, trgovački katalozi i cjenici pod uvjetom da ne sadrže nikakve tvrdnje o lijeku, informativne objave o rezultatima kliničkih ispitivanja, te svako nepristrano, objektivno informiranje javnosti o bolestima, prevenciji te dostupnim metodama liječenja”. Detaljna pravila informiranja o lijekovima propisat će posebnim pravilnikom, a ministar zdravstva Neven Ljubičić smatra da se te informacije neće zlorabiti u svrhu prikrivenog oglašavanja. Za protuzakonito oglašavanje pritom su pravnim osobama propisane veće kazne, od 100.000 do 150.000 kuna.

Stari lijekovi
Novi zakon o lijekovima utvrđuje i status tzv. starih lijekova koji su još u uporabi, a njihova su klinička ispitivanja provedena davno prema već zastarjelim standardima. Ti lijekovi se mogu stavljati u promet ako njihova djelatna tvar “ima provjerenu medicinsku uporabu u nekoj od država EU ili u Hrvatskoj najmanje deset godina te sigurnost primjene na temelju iscrpnih znanstvenih podataka iz literature”. Kad bi ti lijekovi morali na novu standardizaciju, bitno bi se povisila njihova cijena, ili bi ih zamijenili novi, skuplji lijekovi. To bi bilo opterećenje i za proizvođače, a i za zdravstveni proračun. Zakonom se propisuje i procedura stavljanje na listu lijekova za vrlo rijetke bolesti. U Hrvatskoj ima takvih 19 bolesnika za koje lijekovi stoje 30 milijuna kuna godišnje. Za homeopatske proizvode vrijedit će slična pravila kao i za lijekove. Odobravat će ih Agencija za lijekove, osim onih koji nemaju navedenu terapijsku indikaciju na pakovanju. Ove prve neće se smjeti oglašavati, ali će se o njima moći informirati.

Osiguranje izvoza
Uredbom o osiguranju izvoza Vlada je omogućila Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj da u skladu s direktivama Europske unije osigurava izvozne poslove u me i za račun Republike Hrvatske od neutrživih (netržišnih) rizika. Također se uređuje sustav poslova u svrhu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva na stranim tržištima po međunarodno dogovorenim pravilima i uvjetima. HBOR uredbom dobiva legalnost za obavljanje tih poslova, koja bi u protivnom bila upitna s obzirom na propise o potporama EU, objasnio je ministar financija Ivan Šuker. Dodao je da se uredbom nastavlja promjena smjera HBOR-ova rada od institucije namijenjene obnovi ratom pogođenih područja prema investicijsko-razvojnoj banci, koja sve snažnije pomaže hrvatski izvoz. HBOR je, primjerice, 2003. osiguravanjem podržao izvoz u visini 207 milijuna kuna, a u 2006. godini bilo je osigurano izvoznih poslova u visini 1,525 milijardi kuna. Prema uredbi, HBOR je, uz ostalo, dužan donijeti opće uvjete osiguranja izvoza, odrediti premijske sustave i klasificirati zemlje po rizičnosti.

Porezni prihodi 15 posto veći

Ministar financija Ivan Šuker izvijestio je i da su porezni prihodi u prvih pet mjeseci porasli 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Rezultat je to bolje naplate poreznih prihoda, koji rastu više od rasta gospodarstva. Kako bi porezna uprava bila još efikasnija, Vlada uzima zajam od Svjetske banke za modernizaciju porezne uprave vrijedan 50 milijuna eura. Zajam bi trebao biti odobren u lipnju, a Šuker očekuje da će još 10,2 milijuna eura biti za taj projekt povučeno od pretpristupnih europskih fondova. Projekt modernizacije porezne uprave pomoći će i pri uvođenju poreznog broja, o čemu je nacrt zakona u završnoj fazi.