Proglašenjem tromjesečnog ‘timeouta’ za nove carine na relaciji između SAD-a i Europske unije te niza drugih zemalja svijeta (pauza, doduše, ne vrijedi za Kinu kao glavnu metu) kupljeno je vrijeme za pregovore i nadu da će oni rezultirati manjim nametima, a time i posljedicama na globalne trgovinske tokove.

Tržišta su na tu objavu Donalda Trumpa odreagirala pozitivno, a privremeno je laknulo i poslovnom sektoru, iako je jasno da u idućim mjesecima zapleta i napetosti neće manjkati. Uz opću neizvjesnost i za domaće su poduzetnike otežana poslovna i financijska planiranja, a pojačan oprez ne pogoduje ni investicijskom raspoloženju, pa se nerijetko čuje da će se neki ulagački planovi ponovno preispitati.

U takvom okruženju pomalo izvanvremenski djeluju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke o rastu kredita poslovnom sektoru. Naime, godišnja stopa rasta kredita tzv. nefinancijskim društvima je nakon visokih 11,6 posto zabilježenih u siječnju u veljači dodatno ubrzala – na 13,1 posto?!

U veljači se, doduše, još nije licitiralo konkretnim carinskim stopama, ali su bojazni oko posljedica carinskih nameta već itekako bile tema, a osim toga dinamika kreditiranja poduzeća u prošloj se godini očitovala u približno upola manje godišnjem rastu, od oko šest posto.

Sve, dakle, upućuje da nešto zamagljuje sliku trenda. S tim u vezi analitičari središnje banke su u komentaru napomenuli “značajan jednokratni učinak sindiciranog kredita u siječnju”, bez kojega je godišnja stopa kreditnog rasta sa siječanjskih 9,7 ubrzala na 11,2 posto. No, i to je podaleko od slike na koju je upućivala donedavna (prošlogodišnja) dinamika.

Iz HNB-ove napomene o jednokratnom učinku sindiciranog kredita može se razaznati da je za dvoznamenkastu stopu rasta kredita poduzećima umnogome zaslužna Podravka tj. njezino zaključenje kupoprodaje glavnih sastavnica agro biznisa Fortenova grupe. Krajem siječnja Uprava koprivničke kompanije na čelu Martinom Dalić objavila je da je za isplatu kupoprodajne cijene (kroz dokapitalizaciju društva Podravka Agri) osigurala 283 milijuna eura putem klupskog kredita (preostalih 50 milijuna uložio je EBRD).

Duža dospijeća
No, najnovijoj slici kreditnog rasta ton nemalo daje još jedan sindicirani kredit, ali taj se pripisuje baznom efektu odnosno umanjenoj osnovici u usporedbama s prošlom godinom.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

U lanjskome je siječnju, naime, HEP otplatio sindicirani kredit nakon što mu je Vlada isplatila nadoknadu na ime tereta koji je na njega prebačen u okviru mjera za ublažavanje cijena energenata.

Iako efekti Podravke i HEP-a u dobroj mjeri objašnjavaju optičku varku dvoznamenkastog rasta kreditiranja korporativnog sektora, tempo rasta kredita zasad je očito još uvijek solidan. U HNB-u tako, osim “poduzeća iz prerađivačke industrije” uz najnovije podatke navode i doprinos poduzeća iz sektora trgovine, a nastavio se, kažu, i snažan rast kredita poduzećima u poslovanju nekretninama. Financijaši će, usto, primijetiti i da je u novije vrijeme zamjetan jači rast kredita tvrtkama s dospijećima iznad pet godina.

Barem 1,8 mlrd. eura iz NPOO-a
Kako će se stvari razvijati u nastavku godine, prilično je teško predvidjeti. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca konstatira tek kako “svako povećanje neizvjesnosti ima negativan utjecaj na investicijske ambicije” jer to, među ostalim, usložnjava i otežava planiranje poslovanja. To je samo nešto izraženije kod izvozno orijentiranih poduzetnika, ali komplicira život i drugima.

Kad je riječ o investicijama, uz financiranje zaduživanjem poduzeća se u znatnoj mjeri oslanjaju i na vlastita sredstva, ali u Hrvatskoj su u pogledu ukupne investicijske aktivnosti od velike važnosti i europska sredstva za Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Ove godine ona bi dodatno mogla dobiti na važnosti, i s obzirom na previranja u ekonomskom okruženju i zbog veličine očekivanih tranša.

Za koji mjesec očekuje se uplata tranše vrijedne 836 milijuna eura po šestom zahtjevu koji je Europskoj komisiji odaslan još u prosincu. Ovaj put procedura do isplate malo se oduljila zbog koordiniranja vezanih uz izmjene Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH, koje su jedna od reformskih zadaća zacrtanih u okviru NPOO-a za šestu ratu, ali isto tako i onih definiranih u sklopu pristupanja OECD-u.

U svakom slučaju, prijedlog tog zakona u proceduru je krenuo još potkraj prošle godine, a očekuje se da bi po izglasavanju uplata sredstava od Komisije mogla uslijediti mjesec-dva nakon toga. Do kraja godine, pak, računa se i sa sedmom rundom uplate, i to u vrijednosti nešto manjoj od milijardu eura.

Inače, investicije u fiksni kapital u Hrvatskoj lani su iznosile oko 20 milijardi eura, što je nominalno 14,5 posto više nego godinu prije. Neslužbeno, približno četvrtina investicija otpada na tzv. opću državu, dok su ostatak su iznijele kompanije, uključujući i državne i privatne.