Članica NATO-a, Finska planira napustiti globalnu konvenciju o zabrani protupješačkih mina i do 2029. povećati izdvajanje za obranu na najmanje tri posto BDP-a kao odgovor na sve veću vojnu prijetnju iz Rusije, objavila je u utorak vlada.

Poljska i baltičke zemlje Estonija, Latvija i Litva prošli su mjesec najavile povlačenje iz Ottawske konvencije iz 1997. zbog prijetnje koju za njih i Europu predstavlja susjedna Rusija.

Napuštanjem sporazuma bi Finska, koja čuva najdužu granicu NATO-a s Rusijom, mogla ponovno početi s osiguranjem zaliha nagaznih mina da bi joj bile dostupne ukaže li se za to potreba.

Na konferenciji za novinare premijer Petteri Orpo je rekao da zasad nema neposredne vojne prijetnje toj nordijskoj naciji, no da Rusija dugoročno predstavlja opasnost za cijelu Europu.

“Povlačenje iz Ottawske konvencije omogućit će nam da se na sveobuhvatniji i svestraniji način pripremimo za promjene u aktualnome sigurnosnom okruženju”, rekao je.

Dodao je da će Finska izdvajati dodatne tri milijarde eura za obranu, podižući tako razinu vojne potrošnje s 2,41 posto u 2024. na tri posto bruto domaćeg proizvoda do 2029. godine.

“Ovo je dio finskog doprinosa Europi koja preuzima veću odgovornost za vlastitu obranu”, napisao je na X-u finski predsjednik Alexander Stubb.

Finska se NATO-u pridružila 2023. u sklopu političkog zaokreta nakon više desetljeća neutralnosti. Taj je preokret izazvala ruska invazija na Ukrajinu, što je rezultiralo ruskom prijetnjom “protumjerama”.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret