“Banke odustaju od podizanja cijena svojih naknada, a ministar financija Primorac najavljuje da u javno savjetovanje idu zakonske izmjene s kojima bi građani dobili račun u banci za redovna primanja bez naknade, dizanje gotovine bez naknada itd.

Što se to dogodilo nakon prvog općeg bojkota potrošača kada smo prepolovili potrošnju i ostavili u blagajnama 35 milijuna eura manje samo u jednom danu?

Vlada predlaže novi Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena i stavlja ga u hitnu proceduru donošenja i u međuvremenu ograničava cijene 70 proizvoda. Premijer održava sastanak s trgovcima na kojem ministar financija kaže da još uvijek ne zna zašto su cijene rasle i onim proizvodima na koje je vlada spustila PDV.

Pa kreće stampedo akcija i sniženja i neviđene marketinške kampanje trgovačkih lanaca s kojima pokušavaju spasiti profit i reputaciju. Čak su i krediti banaka na sniženju.

Da se ne lažemo – do ovog obrata doveli su potrošači. Mobilizacija potrošača, pritisak građana i naš artikulirani glas protiv enormnih poskupljenja, postojećih nepoštenih trgovačkih praksi na zapuštenom hrvatskom tržištu, glas protiv pohlepe i grabeža, glas protiv nerada institucija pokrenuo vas je sve.

Svako drugo tumačenje je politički marketing i spin.

Ministar Primorac jučer je izjavio da već dvije godine, otkako je on ministar, znači od 2022., razgovara s bankama da ne dižu cijene naknada jer im poslovanje nije ugroženo, a profiti su veći nego ikada. I što se dogodilo u te dvije godine razgovora, ministre? Ništa. Do jučer. Kada je najavljeno buduće zakonsko reguliranje bankarskih naknada.

Znate već da je jučer održan i sastanak nas s platforme „Halo, inspektore“ i vrha Hrvatske narodne banke. Pozvali su nas i odazvali smo se. Imalo se što čuti, o čemu ćemo više drugom prilikom jer zahtjeva više prostora i više vremena. Ono što je najvažnije je da se fokus vraća tamo gdje mu je i mjesto, na izvršnu vlast, na našu vladu jer našu monetarnu politiku sada vodi Europska središnja banka, ne mi, pa tako alate i mehanizme za regulaciju cijena na nacionalnom tržištu ima isključivo vlada. I to je tako otkako smo „preuzeli“ euro. I otkako je krenuo nekontrolirani rast cijena i inflacija.

ne biraju metu

Tvrtke gube milijune zbog ovoga, a mnoge reagiraju prekasno

ključni rokovi

Istječe ključni rok za kripto industriju – mnoge tvrtke moraju donijeti važnu odluku

Što se tiče „dobrovoljnog“ odustajanja banaka od povećanja naknada (za sada Erste, OTP banka, Addiko, ostale još čekamo), nema tu ničeg dobrovoljnog. HNB je to tražio od banaka. Ali, tražili smo to i mi. Na platformi Halo inspektore već dvije godine upozoravamo na ponašanje banaka na hrvatskom tržištu, pokušavamo skrenuti pažnju vlasti na bankarske naknade. Također, predložili smo bankama i to još u siječnju 2023. da se u Hrvatskoj, po uzoru na Nizozemsku, dokine naplata naknada za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka, kao što smo imali za vrijeme pandemije kada smo mogli podizati novčana sredstva bez naknada na svim bankomatima u RH. Tražili smo i da se dokinu naknade za online i mobilno bankarstvo. Sve to mi potrošači govorimo i tražimo već dvije godine, samo tada još nismo imali dovoljno snažan alat pritiska (protest potrošača) kao što ga imamo danas kada smo uspjeli ove teme staviti na dnevni red svima koji su bili dužni baviti se s ovim problemima, a nisu.

Dalje, Zakon o iznimnim mjerama ograničavanja cijena postoji već više od 20 godina, ali se nije išlo u njegove izmjene ili donošenje novog, suvremenijeg zakona niti 2022., niti 2023. niti 2024. nego tek nakon što je započeo #bojkot potrošača, a trgovci se digli „na stražnje noge“ da nisu oni jedini krivci za najveću inflaciju u eurozoni niti za sve strukturne probleme ovog društva.

Govorilo se i da ovih nekoliko stotina tisuća potrošača koji su se priključili bojkotu ne znači puno za trgovce. Je li to točno? Od 24. siječnja (prvi opći bojkot) do jučer, 21. veljače potrošnja kontinuirano pada, ukupno smo potrošili 110 milijuna eura manje. Pa i jučer je potrošnja bila manja (7%) u odnosu na petak bez bojkota, iako je izostao masovni bojkot.

Kako onda pritisak potrošača ne daje rezultate?

Ta „šačica“ ljutih, poniženih, ignoriranih potrošača koji su digli buku predstavlja 70% građana ove zemlje jer samo je 30% onih s visokom kupovnom moći koji i generiraju najveću potrošnju.

Ne možemo protiv enormnih novaca koje trgovački lanci i banke sada pumpaju u marketing prikazujući privremena sniženja i akcije kao razumijevanje potrošača, ali možemo reći: ne, to nije dovoljno, to je samo spašavanje profita, potrošači traže stabilizaciju cijena i trajno snižavanje cijena. I možemo nastaviti sa smanjenjem potrošnje.

Ne možemo protiv spina vlade da oni eto već dvije godine prate situaciju, razgovaraju i ovo što sada čine rezultat je njihova rada. Ali možemo vam, gospodo, reći istinu – u te dvije godine otkako se kuha ova situacija niste učinili ništa, baš ništa sve do prije nekoliko tjedana kada su potrošači digli svoj glas. To je istina. I vi to znate. I mi to znamo. Nismo li svo vrijeme vikali da imate i alate i instrumente s kojima ste mogli na vrijeme zaustaviti ovo čerupanje hrvatskog tržišta i hrvatskih građana? Jesmo. Pa jučer tako i ministar Primorac kaže da postoje alati i instrumenti, a bude li trebalo ići će se i dalje. Znači, može se. Kad se mora.

Ništa vi ne biste učinili niti sada da nije ovog pritiska potrošača zadnjih nekoliko tjedana. Ali – važno je da ste se pokrenuli, iako prekasno i još uvijek premalo.

Rješavanje problema je vaš posao, ne naš. Vi ste odgovorni za ignoriranje problema i nečinjenje. Zašto? Zato što su regulatorne mjere i sve mjere za dugoročnu stabilizaciju cijena, smanjenje inflacije i rješavanje strukturnih problema u vašim rukama.

I samo da ponovimo – sve što se sada čini je posljedica pritiska potrošača i ovih bojkota”, stoji u priopćenju potrošačke platforme “Halo, inspektore”.