Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale jer na početku nove godine nije bilo vijesti koje bi mogle podržati daljnji rast burzovnih indeksa, nakon snažnog skoka prošle godine.

Dow Jones oslabio je prošloga tjedna 0,6 posto, na 42.732 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,5 posto, na 5.942 boda, a Nasdaq indeks 0,5 posto, na 19.621 bod.

U prošloj su godini ti indeksi snažno porasli – Dow Jones više od 13 posto, S&P 500 više od 24, a Nasdaq oko 30 posto.

Tako snažan rast zahvaljuje se euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, smanjenju kamata američke središnje banke i pobjedi Donalda Trumpa na izborima za predsjednika SAD-a jer se očekuje da će svojim politikama pridonijeti rastu gospodarstva i provesti deregulaciju u nekoliko područja.

Međutim, otkako je Fed poručio da u 2025. godini planira usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa, cijene su dionica pod pritiskom.

Zbog toga je izostao tzv. ‘Uspon Djeda Mraza’, inače uobičajeni rast tržišta na kraju godine, a ni nova godina nije počela baš impresivno.

U prvim danima 2025. nije bilo novih značajnijih vijesti, a smjer burzovnih indeksa uglavnom je ovisio, kao i lani, o kretanju cijena dionica najvećih tehnoloških kompanija.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,9 posto, na 8.223 boda, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,4 posto, na 19.906 bodova, a pariški CAC 1 posto, na 7.282 boda.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, petoga zaredom, jer se očekuje da će američka središnja banka u ovoj godini usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa.

Dolar prema košarici valuta ojačao peti tjedan zaredom

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,8 posto, na 108,92 boda, a u jednom je trenutku dosegnuo i 109,54 boda, novu najvišu razinu u dvije godine.

Pritom je tečaj eura prema dolaru pao 1,1 posto, na 1,0308 dolara.

No, američka je valuta oslabila prema japanskoj, za 0,4 posto, pa je njezin tečaj skliznuo na 157,25 jena.

U tjednu u kojemu nije bilo značajnijih vijesti i u kojem se zbog novogodišnjih praznika radilo skraćeno, dolarov indeks ojačao je peti tjedan zaredom i dosegnuo nove najviše razine u dvije godine.

Dolar je u zamahu otkako je nedavno američka središnja banka poručila da u 2025. planira usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa.

Čelnici Feda procjenjuju da bi u ovoj godini mogli smanjiti kamate samo u dva navrata, za ukupno 0,50 postotnih bodova, dok su ih lani smanjili u tri navrata, za ukupno jedan postotni bod.

Usporavanje tempa smanjenja kamata moguće je zahvaljujući stabilnom rastu američkog gospodarstva i dobroj situaciji na tržištu rada.

S druge strane, stopa inflacije i dalje se kreće znatno iznad Fedovih ciljanih razina od 2 posto.

Kako se od većine drugih središnjih banaka u svijetu očekuje brže popuštanje monetarne politike, s obzirom da njihova gospodarstva nisu u tako dobroj ‘formi’ kao američko, kamate u SAD-u ostat će na višim razinama još neko vrijeme, a to pridonosi privlačnosti dolara.

Trenutno se na tržištu procjenjuje da će Fed u 2025. kamate smanjiti u dva navrata, za ukupno 0,50 postotnih bodova, dok bi Europska središnja banka mogla srezati kamate za cijeli postotni bod, a britanska za 0,60 postotnih bodova.

I dok je prema većini najvažnijih valuta u svijetu dolar ojačao, u odnosu na jen prošloga je tjedna pao. Posljedica je to poruka japanskih vlasti da pažljivo prate kretanje tečajeva i da će intervenirati u slučaju prevelikih oscilacija.

To je zaustavilo slabljenje jena, koji je prošle godine prema dolaru skliznuo oko 10 posto.