Ovaj snijegom prekriveni granični most, smješten između dviju srednjovjekovnih utvrda u dijelu Estonije gdje se govori ruski, mogao bi biti mjesto gdje počinje Treći svjetski rat. Grad Narva, smješten uz granicu s Rusijom, u središtu je napora da se odupre gotovo stalnim provokacijama koje dolaze iz Moskve – od ometanja satelitske navigacije i otetih oznaka za demarkaciju granice, do urlajuće propagande, dronova za nadzor i balona s oznakom “Z” ruske vojske. “Ne namjeravamo započeti Treći svjetski rat, ali vidimo stalne pokušaje da nas provociraju da učinimo nešto što bi imalo veći utjecaj”, rekao je za Politico Egert Belitšev, generalni direktor Estonske policije i Granične straže.

Oko četvrtine od 1,4 milijuna stanovnika Estonije je etničkih Rusa. Većina njih posjeduje estonsko državljanstvo, a većina se osjeća povezano s Estonijom, no Kremlj je vrsni majstor iskorištavanja etničkih razlika kako bi tvrdio posebnu ulogu u zaštiti ruske dijaspore. To je radio u Gruziji i Moldaviji, a to je bio povod za njegovu invaziju na Ukrajinu. Postoji strah da bi Kremlj mogao iskoristiti istu taktiku i pokušati zauzeti istočnu Estoniju, u kojoj živi velika populacija etničkih Rusa, te izazvati NATO da pokrene globalni rat kao odgovor. Neodgovaranje na takav potez pokazalo bi da je NATO-ov članak 5 o zajedničkoj obrani bezvrijedan.

Prestanak sukoba nužan

Politico: Treći svjetski rat je već u tijeku. U Ukrajini

antizapadni “jastreba” iz Kremlja

Medvedev: Zapad je potpuno lud! Treći svjetski rat je sve bliže

Ruski predsjednik Vladimir Putin čak je 2022. godine, nedugo nakon što je Moskva pokrenula svoju opću ratnu kampanju protiv Ukrajine, sugerirao da je Narva povijesni dio Rusije. Narva, treći po veličini grad u Estoniji, bliža je Sankt Petersburgu nego Tallinnu. Od približno 56.000 stanovnika, 96 posto govori ruski, a trećina ih posjeduje ruski pasoš.

Opisujući grad kao “kraj slobodnog svijeta”, Belitšev, etnički Estonac i sigurnosni službenik, smatra da estonski NATO saveznici nisu spremni na ono što bi se moglo dogoditi ovdje. U Estoniji je trenutno raspoređeno oko 900 britanskih vojnika u sklopu multinacionalnih NATO snaga na vojnoj bazi Tapa zapadno od Tallinna; Francuska također ima vojnike tamo. Britanska vlada obećala je imati svoj 4. brigadni borbeni tim u pripravnosti za brzo raspoređivanje. NATO je stvorio bojne u većini istočnih članica, a planira proširiti te postrojbe u Latviji i Litvaniji. Ta obveza nije donesena u Estoniji zbog manjka u britanskoj vojsci, koja ima samo dvije oklopne brigade na raspolaganju.

Ako bi Rusija napala, malo je vjerojatno da bi NATO-ove snage u Tapi, uz pomoć estonskih 7.700 aktivnih vojnika (koji bi se povećali na 43.000 u slučaju rata), imale dovoljno vatrene moći da odbiju ofenzivu. Štoviše, nedavna posjeta belgijske delegacije bila je usmjerena na to kako evakuirati svoje državljane, zanemarujući ozbiljniju raspravu o tome kako brzo poslati trupe za obranu Baltika, rekao je Belitšev. “Mislim da svijest o tome nije onakva kakvu mi imamo”, rekao je o saveznicima svoje zemlje. “Nije je bilo 2008. [kada je Rusija napala Gruziju], nije je bilo 2014. [kada je Krim anektiran], i sada je nema… ljudi ne razumiju stvarnu situaciju.”

Za Tallinn je pitanje što učiniti sa svojim velikim susjedom na istoku egzistencijalno. Najmanja baltička država već troši 3,4 posto svog BDP-a na obranu i planira to povećati na 3,7 posto iduće godine, daleko ispred većih EU zemalja. Strah u Tallinu je što će se dogoditi nakon što rat u Ukrajini bude završen, a ako Rusija iskoristi bilo kakvu pauzu u borbama za napad na ranjivu NATO članicu.

Ta prijetnja čini nadzor granice još važnijim. “Kada invazija počne, već je prekasno”, rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur u Tallinnu. “Moramo pogledati sustav ranog upozorenja i unaprijed biti jasni da ćemo reagirati odmah čim prva osoba prijeđe granicu.” Estonija ima dugo i gorko iskustvo kao ruska kolonija. Nezavisnost je ponovno stekla tek 1991. godine, nakon raspada Sovjetskog Saveza, a od tada je žurno usmjerila svoje veze prema EU i NATO-u. Opasnost koju Moskva predstavlja bila je naglašena 2014. godine, kada je ruska služba sigurnosti otela i zatvorila Estonca Estona Kohvera; bio je pušten godinu dana kasnije u zamjeni za zatvorenike. “Možemo li biti sigurni da se nešto takvo neće ponoviti?” rekao je Belitšev, stojeći na mostu preko rijeke Narve, gledajući kroz nedavno postavljene estonske protutenkovske ograde.

Poruka kancelara

Scholz: ‘Činim sve što je u mojoj moći da spriječim treći svjetski rat’

Sergej Lavrov

Nova prijetnja iz Moskve: ‘Ako dođe do trećeg svjetskog rata, vodit će se nuklearnim oružjem’

Belitšev je rekao da je plan pokriti svaki metar estonske granice od 338 kilometara s Rusijom pomoću tehnologije za nadzor. To je lakše reći nego učiniti. Prvo, postoji 77 kilometara dug dio koji prolazi uz rijeku Narvu. Rusija je ove godine uklonila oznake za granicu, što je uzrokovalo porast incidenata na estonskom teritoriju s 18 u prethodne dvije godine na 96 ove godine. Bez plutajućih oznaka, estonskim čuvarima je teško razlikovati slučajne prekršitelje od drskih pokušaja provale u EU. “Ako oznake nisu tu u rijeci, to uzrokuje mnogo pogrešaka”, rekao je Belitšev. Rusija također blokira GPS signale u tom području, što otežava praćenje zrakoplova ili dronova i otkrivanje krijumčara, a također onemogućava čuvarima da točno lociraju mjesta u divljini.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Južno od Narve, granica ide 126 kilometara kroz jezero Peipus, nakon čega se proteže još 136 kilometara prema jugu kroz dva cestovna prijelaza u Koiduli i Luhama, blizu mjesta gdje je Kohver otet, presijecajući močvarno područje. Iako vlažna zemlja pruža prirodnu prepreku ljeti, u hladnim temperaturama ona se smrzava. “To je kao zračna luka zimi“, rekao je Belitšev. “Tamo možete sletjeti s zrakoplovom, ako želite.”

Program vrijedan 157 milijuna eura usmjeren je na jačanje zaštite granice kod Narve. Belitšev je istaknuo da Estonija gradi ono što on naziva “zidom od dronova“, sustavom koji koristi digitalnu tehnologiju za blokiranje neprijateljskih dronova. Planira se i zapošljavanje 1.000 policijskih rezervista diljem zemlje kao podrška u slučaju velikih događaja, uz 29.000 volontera koji se već obučavaju u sklopu Estonske obrambene lige. Povećanje broja službenika nije jednostavno u mjestu poput Narve, jer kandidati moraju biti tečni u estonskom jeziku i imati estonsko državljanstvo da bi služili u policiji. “U ovoj regiji uvijek imamo problema s regrutiranjem novih službenika”, rekao je.

Unutar impozantne tvrđave na rijeci Narvi, koja je u posljednjih 700 godina bila pod vlašću Danaca, Nijemaca, Poljaka, Šveđana, Rusa, Sovjeta i sada Estonaca, izvršna direktorica gradskog muzeja, Maria Smorzhevskikh-Smirnova, rekla je da je teško boriti se protiv informacijske ratne kampanje Moskve. Ove godine, Smorzhevskikh-Smirnova bila je meta online napada zbog izložbe pod nazivom “Narva 44”, koja je govorila o uništenju graničnog grada tijekom Drugog svjetskog rata od strane sovjetskih snaga. Kremlj je za uništenje okrivio njemačke trupe koje su se povlačile, rekla je, no fotografije su otkrile drugačiju priču. Izložba je naljutila lokalno vijeće Narve. Tim Smorzhevskikh-Smirnova također je bio kritiziran zbog postavljanja golemog transparenta na strani tvrđave okrenutoj prema Rusiji, koji je proklamirao “Putin je ratni zločinac” tijekom ruske proslave Dana pobjede u svibnju.

PREDVIĐANJA

VIDEO: Kad bi izbio Treći svjetski rat, ovo su najnesigurnije zemlje?

Estonija nastoji održati odnose s etničkim Rusima i Moskvom kako bi spriječila daljnju eskalaciju. Dok je Finska zatvorila sve svoje kopnene prijelaze s Rusijom, Estonija održava most u Narvi otvorenim za pješački promet, čime je stalna pažnja posvećena nadzoru kretanja ljudi. Nakupljeno nezadovoljstvo postaje jasno kod onih koji pokušavaju prijeći granicu. Na ulazu u granični prijelaz stvorila se dugačka kolona koja izlazi na gradski trg, dok stotine ljudi čekaju u snijegu kako bi prešle u Rusiju. Putnici koji prelaze dugi, ledeni pješački most prema Rusiji, mnogi vukući teške kofere, žale se na ruskom jeziku kako su ih estonske vlasti prisilile čekati satima zbog napornih izlaznih provjera. Belitšev je optužio Ruse za stvaranje prometnih gužvi kako bi njegov tim izgledao loše i izazvao negativne reakcije, ali je dodao da nije njegov zadatak olakšati tranzit prema “agresorskoj” državi. “Ako želite ući u Rusiju, to ne bi smjelo biti udobno”, rekao je.